Bio je to osmi konzistorij pape Franje na kojem je Papa imenovao 20 novih kardinala od kojih ih je 16 mlađih od osamdeset godina te imaju pravo sudjelovati u konklavi za izbor novog pape.

Ovo je „mješoviti“ konzistorij na kojem su osim imenovanja 20 novih kardinala, također kanonizirana dvojica blaženika. Konzistorij, koji se održao u neuobičajenom razdoblju kao što je kolovoz, ne završava tom svečanošću, nego se nastavlja još dva dana, početkom sljedećega tjedna, sastankom za razmatranje i produbljivanje apostolske konstitucije Praedicate evangelium o reformi Rimske kurije.

Konzistorij u okvirima Katoličke Crkve označava službeni sastanak Kardinalskog zbora koji se održava u Vatikanu te za cilj ima, među ostalim, savjetovati papu u značajnim teološkim i moralnim pitanjima.

Na redovnom se konzistoriju javno imenuju i novi kardinali. Odjeveni u crvenu odjeću, budući kardinali okupljaju se u bazilici svetog Petra, ispovijedaju Vjerovanje, a potom jedan po jedan pristupaju papi Franji. Papa svakom od njih daje crveni biret i kardinalski prsten, piše Catholic News Agency.

Papa svakom kardinalu pojedinačno stavlja crveni biret na glavu i izgovara sljedeće riječi: Na slavu svemogućega Boga i na čast Apostolske Stolice, primi grimizni biret kao znak dostojanstva kardinalata, što označava tvoju spremnost da hrabro djeluješ, sve do prolijevanja krvi, za širenje kršćanske vjere, za mir i spokoj naroda Božjega i za slobodu i rast Svete rimske Crkve.

Biretta / Foto: Vatican Media

Potom stavljajući prsten na prst novoga kardinala, Papa govori: Primi ovaj prsten iz Petrove ruke i znajte da je, ljubavlju Apostolskog poglavice, vaša ljubav prema Crkvi ojačana.

Svakom kardinalu pritom se dodjeljuje jedna od naslovnih rimskih crkvi. To je važan čin, jer kardinali moraju biti dio Rimske biskupije, čiji je biskup papa. To znači da su kardinali uvijek povezani s Rimom, iako dolaze iz različitih zemalja.

Kardinalski zbor pokazuje kako je Sinoda Rimske biskupije evoluirala u upravno tijelo. To je institucija koja se može smatrati „Papinim senatom“. Tako kardinali postaju dio vatikanskih tijela te u tom svojstvu pomažu papi u upravljanju Crkvom. No, to nije uvijek bio slučaj.

Kozistorij tijekom povijesti

Tijekom srednjeg vijeka konzistoriji su sazivani svakog puta kad je papa morao donijeti važnu odluku. Sastanak kardinala služio je i kao sud. U 12. stoljeću papa Aleksandar III. odredio je da se konzistorij održava jednom mjesečno. Nedugo nakon pontifikata Aleksandra III., papa Inocent III. zakazao je tri sastanka tjedno.

U 16. stoljeću, pod kurijskim reformama pape Siksta V., konzistorij je izgubio dio svoje moći. Od tada kardinali uglavnom pomažu papi u upravljanju Crkvom i radu u vatikanskim tijelima.

Obred konzistorija reformirao je 1969. bl. Pavao VI. Reforma je dala liturgijski okvir za imenovanje novih kardinala, iako se taj događaj prije nije smatrao liturgijskim trenutkom. Promjene pape Pavla VI. razradile su obred koji je stavljanje crvenog bireta stavio u molitveni kontekst te tako dao duhovnu vezu intimnom jedinstvu kardinala s papom.

Konzistorij 2020. / Foto: Vatican Media

Otac Gianfranco Grieco, koji je pisao za L’Osservatore Romano i pratio sva međunarodna putovanja Pavla VI., podijelio je u svojoj knjizi „Pavao VI.“ da je Papa sazivao konzistorij svakog puta kad bi se vraćao s apostolskog putovanja da bi razmijenio mišljenja s kardinalima.

Papa Benedikt XVI. 2012. godine reformirao je i pojednostavio obred konzistorija, zadržavajući pritom viziju Pavla VI. o liturgijskom okviru za imenovanje novih kardinala. Iz obreda Pavla VI. preuzeo je dvije molitve kardinala koje se odnose na ovlasti koje je Bog dao Crkvi, a posebno Petrovu nasljedniku. Petrov nasljednik se pak moli za sebe, tražeći da bude sposoban ispravno vršiti svoju službu.

Konzistoriji su i dalje imale ključne uloge u životu Crkve. Benedikt XVI. objavio je svoju povijesnu ostavku na petrovsku službu 11. veljače 2013., tijekom Konzistorija za kanonizaciju Otrantskih mučenika. Konzistoriju je od 22. veljače 2014. prethodio izvanredni konzistorij o pitanjima obitelji koji je otvoren govorom kardinala Waltera Kaspera koji je dao ton raspravi uoči dviju sinoda o obitelji.

Papa Franjo sazvao je još jedan izvanredni konzistorij od 12. do 13. veljače 2015. da bi se raspravljalo o reformi kurije, prije konzistorija od 14. do 15. veljače za imenovanje novih kardinala.

Zanimljivo je da Zakonik kanonskoga prava, reformiran 1983. godine, postavlja dva oblika konzistorija: redoviti i izvanredni.

Izvanredni konzistorij slavi se u posebnim slučajevima, a na njega su pozvani svi kardinali. Redovni konzistorij održava se kada Papa treba savjet kardinala o nekom važnom, iako normalnom pitanju, ili zbog svečane objave neke papine odluke, kao što je odobrenje kanonizacije.

Sveti Otac i novi kardinali posjetili su papu emeritusa Benedikta XVI. / Foto: Vatican Media