Bio je to osmi konzistorij pape Franje na kojem je Papa imenovao 20 novih kardinala od kojih ih je 16 mlađih od osamdeset godina te dakle imaju pravo sudjelovati u konklavama na kojima se bira novi papa.

Ovo je „mješoviti“ konzistorij na kojem su osim imenovanja 20 novih kardinala, također kanonizirana dvojica blaženika. Konzistorij, koji se održao u neuobičajenom razdoblju kao što je kolovoz, ne završava tom svečanošću, nego se nastavlja još dva dana, početkom sljedećega tjedna, sastankom za razmatranje i produbljivanje Praedicate evangelium, apostolske konstitucije kojom se reformira rimsku Kuriju.

Konzistorij u okvirima Katoličke Crkve označava službeni sastanak kardinalskog zbora koji se odigrava u Vatikanu te za cilj ima, između ostalog, savjetovanje pape u značajnim teološkim i moralnim pitanjima.

Odjeveni u crvene haljine, budući kardinali okupljaju se u Bazilici svetog Petra, ispovijedaju Vjerovanje, a potom jedan po jedan pristupaju papi Franji. Papa svakom od njih daje crvenu birettu i kardinalski prsten, piše portal Catholic News Agency.

Papa svakom kardinalu pojedinačno stavlja crveni šešir na glavu i izgovara slijedeće riječi: “Na slavu svemogućega Boga i na čast Apostolske Stolice, primi grimizni birett kao znak dostojanstva kardinalata, što označava tvoju spremnost hrabro djelovati, sve do prolijevanja krvi, za povećanje Krista. Kršćanska vjera, za mir i spokoj naroda Božjega i za slobodu i rast svete Rimske Crkve.”

Biretta / Foto: Vatican Media

Potom stavljajući prsten na prst novoga kardinala, Papa govori: “Primite ovaj prsten iz Petrove ruke i znajte da je ljubavlju kneza apostola vaša ljubav prema Crkvi ojačana.”

Svakom će kardinalu biti dodijeljen naslov ili đakonija tj. jedna od rimskih crkava. To je važan čin, jer kardinali moraju biti dio Rimske biskupije, čiji je biskup i primas Papa. To znači da su kardinali uvijek povezani s Rimom, iako dolaze iz različitih zemalja.

Kardinalski zbor odražava kako je Sinoda Rimske biskupije evoluirala da postane vladino tijelo. To je institucija koja se može smatrati “Papinim senatom”. Tako kardinali postaju dio vatikanskih kongregacija i dikasterija te u tom svojstvu pomažu papi u upravljanju Crkvom. No, to nije uvijek bio slučaj.

Kozistorij kroz povijest

Tijekom srednjeg vijeka konzistoriji su sazivani svaki put kad je Papa morao donijeti važnu odluku. Sastanak kardinala služio je i kao sud. U dvanaestom stoljeću papa Aleksandar III. odredio je jedan konzistorij mjesečno. Nedugo nakon pontifikata Aleksandra III., papa Inocent III. zakazao je tri sastanka tjedno.

U 16. stoljeću, pod kurijskim reformama pape Siksta V., konzistorij je izgubio dio svoje moći. Od tada kardinali uglavnom pomažu Papi u upravljanju Crkvom i radu u vatikanskim kongregacijama. Konzistorij se saziva kako bi važnim trenucima Crkve dao posebnu svečanost.

Obred konzistorija reformirao je 1969. bl. Pavao VI. Reforma je dala liturgijski okvir za stvaranje novog kardinala, iako se taj događaj prije nije smatrao liturgijskim trenutkom. Promjene pape Pavla razradile su obred koji je stavljanje crvene birette stavio u kontekst molitve te tako dao duhovnu vezu intimnom jedinstvu kardinala s Papom.

Konzistorij 2020. / Foto: Vatican Media

Otac Gianfranco Grieco, bivši pisac za L’Osservatore Romano koji je pokrivao sva međunarodna putovanja Pavla VI., ispričao je u svojoj knjizi “Pavao VI.” da je Papa sazivao konzistorij svaki put kad bi se vraćao s međunarodnog putovanja kako bi izvijestio o dojmovima s putovanja te razmijenio mišljenja s kardinalima.

Papa Benedikt XVI. 2012. godine reformirao je i pojednostavio obred konzistorija, zadržavajući pritom viziju Pavla VI. o liturgijskom okviru za stvaranje novih kardinala. Benedikt XVI. preuzeo je iz obreda Pavla VI. dvije kardinalske molitve koje se odnose na ovlasti koje je Bog dao Crkvi, a posebno Petrovu nasljedniku. Petrov nasljednik se pak moli za sebe, tražeći da bude sposoban ispravno vršiti svoju službu.

Konzistoriji su i dalje imale ključne uloge u životu Crkve. Benedikt XVI. objavio je svoju povijesnu ostavku na petrovsku službu 11. veljače 2013., tijekom Konzistorija za kanonizaciju Otrantskih mučenika. Konzistoriju je od 22. veljače 2014. prethodio izvanredni konzistorij o pitanjima obitelji koji je otvoren govorom kardinala Waltera Kaspera koji je dao ton raspravi uoči dviju sinoda o obitelji.

Papa Franjo sazvao je još jedan izvanredni konzistorij od 12. do 13. veljače 2015. kako bi se raspravljalo o reformi kurije, prije konzistorija od 14. do 15. veljače za stvaranje novih kardinala.

Zanimljivo je da Zakonik kanonskoga prava, reformiran 1983. godine, postavlja dva oblika konzistorija: redoviti i izvanredni.

Izvanredni konzistorij slavi se u posebnim slučajevima, a na njega su pozvani svi kardinali. Redovni konzistorij održava se kada Papa treba savjet kardinala o nekom važnom, iako normalnom pitanju, ili zbog davanja svečanost Papinoj odluci, kao što je odobrenje kanonizacije svetaca.

Sveti Otac i novi kardinali posjetili su papu u miru Benedikta XVI. / Foto: Vatican Media