Sv. Brigita Švedska rođena je 14. lipnja 1303. godine u uglednoj švedskoj obitelji u Finstadu kod Uppsale. Nakon muževe smrti i kad su joj djeca odrasla posvetila se djelima milosrđa, molitvi, pokori i razmatranjima Kristove muke.

Brinula se za siromašne, za bolesne i za pale djevojke. Izgradila je i bolnicu za tu svrhu. Brigita je pristupila Trećemu redu sv. Franje i 1349. godine krenula na hodočašće u Rim, gdje je ostala do svoje smrti. Velika suradnica joj je bila kći Katarina ili Karin, kako je zovu u Švedskoj, koja je isto proglašena svetom.

Svetica se zauzimala za povratak pape iz Avignona u Rim, za poboljšanje moralnoga života klerika: biskupa i svećenika.

Dugo je stanovala u jednoj kući na Piazzi Farnese u Rimu, gdje se brinula za hodočasnike koji su dolazili iz sjevernih zemalja Europe. Uz brigu za njihov smještaj, pobrinula se da čuju propovijedi i pristupe sakramentu pomirenja na njihovim jezicima.

Bila je proročica. Zauzimala se za mir i slogu među narodima.

Slavna hodočasnica

Godinu dana prije svoje smrti Brigita je pošla na hodočašće u Svetu Zemlju i ostala četiri i pol mjeseca. Pohodila je tamo sveta mjesta Isusova rođenja, krštenja, muke i svete smrti.

Doživjela je viđenja u bazilici Svetoga groba gdje je u duhu vidjela cijelu Spasiteljevu muku. Kad je bila u blizini Getsemanija, na grobu Blažene Djevice Marije, primila je objave o Marijinu životu i njezinom slavnom uznesenju na nebo. Druge objave je primila u dvorani Posljednje večere, na Maslinskoj gori i na rijeci Jordanu.

Sv. Brigita je u Svetoj zemlji doživjela veliku radost i utjehu kada su njezina sina Birgena franjevci iz samostana na brdu Sion posvetili za viteza Svetoga groba.

U tom samostanu je živio i naš sveti Nikola Tavelić, koji je 1391. godine u Jeruzalemu podnio mučeništvo. Uz sv. Franju Asiškoga, sv. Brigita se ubraja među najslavnije hodočasnike Svete Zemlje.

Umrla je 23. srpnja 1373. kao hodočasnica u Rimu. Zemni ostaci joj se nalaze u crkvi u Vadsteni u Švedskoj.

Velika žena, povijesna ličnost i živa legenda svoga naroda

Ono što je sveta Klara Asiška za povijest Italije, kraljica Jelena za hrvatsku povijest i bosanska kraljica Katarina Kotromanić Kosača za bosansku povijest, to je sv. Brigita za švedsku povijest. Ljepota tih žena duhovne je naravi i one su trajno nadahnuće za svakoga tko je otvoren prema istinskim vrijednostima.

Mnogo je putovala po europskim kraljevskim dvorovima i hodočasničkim mjestima. Veliku popularnost stekla je opisima svojih viđenja, koja su prevedena na latinski pod nazivom Relevationes -„Objave“, i tako bila čitana u cijeloj Europi.