Richarda Pallera životni put vodio je od Filipina preko Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije sve do Hrvatske u kojoj boravi sedam mjeseci. Što ga je u Hrvatsku dovelo? Kakav su dojam na njega ostavili Hrvati? Po čemu se život u Hrvatskoj razlikuje od onoga u Saudijskoj Arabiji? Koji mu je omiljeni hrvatski specijalitet? Odgovore na ova i mnoga druga pitanja donosimo u nastavku.
Richard Paller (35) dolazi s Filipina iz regije Zapadnog Visayasa. U Hrvatskoj boravi posljednjih sedam mjeseci, a obitelj mu je u domovini. Po zanimanju je stručnjak za unapređenje prodaje čime se bavio na Bliskom istoku.
U slobodno vrijeme Richard uživa u kuhanju svojih omiljenih jela, ali i u otkrivanju novih specijaliteta. Od hrvatskih najdraži mu je, kaže, čobanac.
Od Dubaija do Zagreba
Prije dolaska u Hrvatsku 10 godina živio je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), u Abu Dhabiju i Dubaiju, a nakon pandemije se zbog posla preselio u Kraljevinu Saudijsku Arabiju. Iako je u početku o Saudijskoj Arabiji razmišljao samo turistički, njegov se boravak ondje produljio.
Govoreći o tamošnjem načinu života prije svega ističe: “Moramo razumjeti da svaka zemlja ima vlastita uvjerenja, sustav i pravila po kojima funkcionira.”
Moramo razumjeti da svaka zemlja ima vlastita uvjerenja, sustav i pravila po kojima funkcionira.
Kaže kako se život u velikim gradovima uvelike razlikuje od života u malim gradovima. “Odete li u Jeddah, Al Khobar, Rijad ili Medinu srest ćete obrazovane Saudijce. Ako odete u neko udaljeno područje, naići ćete na beduine koji su marljivi, ali manje ili nimalo obrazovani. Saudijci su vrlo gostoljubivi i uslužni.”
Razlika između Zapada i Saudijske Arabije je velika.
Ispripovjedio nam je kako je hrana ondje vrlo jeftina, nema poreza na dohodak i stanarine nisu visoke kao u zapadnim zemljama, a trgovački centri također su odlično mjesto za kupovinu i provođenje slobodnog vremena.
Što se tiče suživota pripadnika različitih religija, objasnio je da kao nemusliman za vrijeme mjeseca ramazana nije morao postiti, no bilo je važno iskazati poštovanje prema onima koji poste suzdržavanjem od jela, pića ili pušenja u javnosti tijekom dnevnih sati. “Također je preporučljivo odijevati se skromno i izbjegavati glasno ili ometajuće ponašanje iz poštovanja prema svetosti mjeseca”, rekao je.
Također je preporučljivo odijevati se skromno i izbjegavati glasno ili ometajuće ponašanje iz poštovanja prema svetosti mjeseca.
Kao jednu prednost Hrvatske u odnosu na Saudijsku Arabiju istaknuo je vodu iz slavine koja je sigurna i pitka. Uz to veliku važnost pridaje “druženju za stolom okruženom prijateljima uz razna pića koja označavaju naše zajedništvo,” poput vina i piva koje je u Hrvatskoj uobičajeno.
Govoreći o razlogu dolaska u Hrvatsku, Richard kaže da u njemu veliki interes pobuđuju kultura i povijest Hrvatske. “Lijepo je iskustvo vidjeti vašu kulturu, slušati tradicionalnu glazbu i još mnogo toga.”
Lijepo je iskustvo vidjeti vašu kulturu, slušati tradicionalnu glazbu i još mnogo toga.
Ipak, najvažnija mu je bila vjera jer je Hrvatska još uvijek većinski katolička zemlja. “Osoba sam jake vjere, pa vjerujem da mi ovo mjesto zaista dobro odgovara.”
Budući da sve više Filipinaca vidimo u Hrvatskoj, Richard nam je objasnio da je, osim Hrvatske, zemlja koja privlači Filipince i Španjolska. To je zato što je Španjolska kolonizirala Filipine. Stoga dijele slične vrijednosti među kojima je i katoličanstvo.
Budući da Richardova obitelj živi na Filipinima, održavati kontakt s njima nije uvijek lako.”Prvo moram voditi računa o vremenskim zonama. Upravljanje rasporedima također može biti teško, moramo se potruditi pronaći zajedničke termine kako bi svakodnevna komunikacija bila mnogo lakša.”
Richard na vrijeme planira i godišnji odmor kako bi ga iskoristio za povratak kući i provođenje vremena s obitelji.
Rizik s Bogom uvijek je siguran
S dobrog i stabilnog posla u Saudijskoj Arabiji Richard je došao u Hrvatsku. Na pitanje požali li ikad zbog svoje odluke odgovorio je: “Svaka odluka može biti pozitivna ili negativna. Možda bi mi bilo žao da nisam odlučio doći u Hrvatsku. Odlučio sam dati prednost ravnoteži između posla i privatnog života u kojoj mogu prakticirati svoju vjeru svake nedjelje sudjelovanjem u svetoj misi.”
Dodaje i kako je na trenutnom poslu mnogo toga do sada naučio, a svaki zadatak promatra kao izazov koji mu pomaže u razvijanju vještina i sposobnosti.
Richard prije svega vjeruje da ga Bog vodi kroz život i pomaže mu u suočavanju sa svim problemima koji mu se nađu na putu.
“Iako život nije savršen i mnogo se borim, vjerujem da Bog ima plan za mene. Ne znam kakav, ali on zna i pobrinut će se za mene”, rekao je i dodao kako vjera za njega znači staviti svo svoje povjerenje u Boga i njegova obećanja.
Iako život nije savršen i mnogo se borim, vjerujem da Bog ima plan za mene.
Odlučiti se, kako mediji pišu, s “prestižnog posla” doći u Hrvatsku, kako bi među ostalim mogao i slobodnije živjeti svoju vjeru, zahtijeva izlaganje određenom riziku. Ipak, Richarda nije bilo strah riskirati s Bogom.
Naš sugovornik kaže kako se stvari koje želimo često nalaze izvan naše sigurne zone. “Drugim riječima, sve što želite zahtijeva određenu razinu rizika. Preuzimanje rizika može biti jedno od najkorisnijih iskustava u životu”, kaže Paller. Ipak, dodaje, može biti teško u tome uspjeti.
“Ali ne zato što uspjeh nije moguć, nego jer nas strah od neuspjeha često sprječava čak i da pokušamo. Možda se čini zastrašujuće započeti, ali preuzimanje rizika, čak i ako ne ide točno kako je planirano može biti uzbudljivo. Jednog ćete dana biti ponosni na sebe zbog svoje hrabrosti.”
Preuzimanje rizika pomaže u izgradnji našeg povjerenja u Gospodina čak i kada se suočavamo s nepoznatim.
Richard zato svima poručuje: “Bog je sigurno s vama! Preuzimanje rizika pomaže u izgradnji našeg povjerenja u Gospodina čak i kada se suočavamo s nepoznatim. Čak i kada ne vidite ishod, nikada ne prestajte riskirati jer Bog je sigurno s vama. On ide ispred tebe. On je vjeran u nagrađivanju rizika koje poduzmete da biste ga slijedili.”
Što Crkva u Hrvatskoj čini za migrante?
Zbog sve većeg priljeva stranih radnika, od 2016. u Zagrebačkoj nadbiskupiji djeluje Povjerenstvo za pastoral migranata i turista. Za njih organizira nedjeljnu euharistiju na engleskom jeziku u zagrebačkoj Župi sv. Blaža i u Župi Bezgrješnoga začeća na Jordanovcu. Službu povjerenika Zagrebačke nadbiskupije za pastoral stranih radnika i turista obnaša vlč. Anđelko Katanec, župnik in solidum u Župi sv. Blaža.
U tim slavljima Richard također daje doprinos kroz službu čitača.
Ipak, stotine Filipinaca okupile su se na svetkovinu Krista Kralja u crkvi Svete Mati Slobode na zagrebačkom Jarunu. Imali su tada priliku po prvi put slaviti euharistiju na tagaloškom jeziku, službenom jeziku na Filipinima.
“Filipinci iz drugih krajeva Hrvatske odazvali su se pozivu i svi su se okupili na euharistiji, a to znači da Krist neprestano kraljuje u njihovim srcima”, rekao je Richard. S nama je podijelio i da se cijela filipinska zajednica u Hrvatskoj nada da će se sličan događaj ponovno održati.
Filipinci iz drugih krajeva Hrvatske odazvali su se pozivu i svi su se okupili na euharistiji, a to znači da Krist neprestano kraljuje u njihovim srcima.
Pri zagrebačkoj Župi sv. Blaža djeluje i Međunarodna katolička zajednica čiji odbor od dvadesetak članova organizira različite susrete i pruža podršku članovima filipinske zajednice u Hrvatskoj. Ova zajednica Filipincima omogućava zajedništvo u molitvi, podršku u poslu, izgradnju prijateljstava, suradnju u zajedničkom apostolatu i međusobno podupiranje u boljem nasljedovanju Krista.
Hrvati na Richarda ostavili dobar dojam
Richard je rekao i da se u Hrvatskoj osjeća dobrodošlo i prihvaćeno: “Prema mom iskustvu, ljudi su ovdje izvrsni, ljubazni, pametni i uslužni.”
Istaknuo je i kako mu prijatelji Hrvati pomažu u prevladavanju jezične barijere: “Uvijek su tu da me upute, a kad kažem nešto čudno i nerazumljivo, spremni su pružiti pomoć i podršku da ispravim izgovor.”
Ono što se Richardu posebno kod Hrvata sviđa jest “što su strastveni, dobra srca i uvijek spremni pomoći”. Velika važnost koju pridajemo obitelji, kaže nam, čini nas sličnima njegovu narodu. Osim toga, kod Hrvata je primijetio da su često religiozni i da drže do umjetnosti, glazbe, mode i hrane.
Prema mom iskustvu, ljudi su ovdje izvrsni, ljubazni, pametni i uslužni.
Val modernizacije i globalizacije značajno je utjecao na mlađe generacije u filipinskim obiteljima, uvodeći ih u svijet uvelike drugačiji od onoga što su ga poznavali njihovi predci.
“Ova izloženost je proširila njihove perspektive, težnje i načine života, često dovodeći do odstupanja od tradicionalnih normi. Suvremeni izazovi s kojima se suočavaju filipinske obitelji dijelom su posljedica ovih općih promjena”, rekao je Richard.
Hrvati su strastveni, dobra srca i uvijek spremni pomoći.
Kaže kako su mlađi Filipinci, posebno oni koji odrastaju ili se obrazuju u urbanim sredinama ili u inozemstvu, sve više izloženi različitim kulturama i ideologijama što često dovodi do individualističkog pristupa životu koji je u suprotnosti s tradicionalnim filipinskim vrijednostima koje cijene zajedništvo.
“Usvajanje digitalne tehnologije i društvenih medija također je odigralo ključnu ulogu u oblikovanju njihovog svjetonazora”, ističe.
Božić na Filipinima
S obzirom na adventsko vrijeme u kojem se nalazimo i Božić koji iščekujemo, pitali smo Richarda o božićnim običajima na Filipinima.
Objasnio nam je da većina Filipinaca počinje slaviti Božić u ponoć tradicionalnom filipinskom božićnom gozbom Noche Buena (Dobra Noć). “Od jela koja u Noche Buena najčešće se poslužuju špagete Lechon (pečena svinjetina), pršut, voćna salata i queso de bola (poseban filipinski sir).”
Blagdanski dani na Filipinima obilježeni su međusobnim darivanjem, obiteljskim okupljanjem i društveno korisnim radom pri čemu do izražaja dolazi toplina, zajedništvo i zahvalnost koji karakteriziraju filipinsku kulturu.
Richard kao najvažniju stvar za slavlje Božića ističe pripremu za njegov dolazak tijekom došašća.
Za kraj nas zato sve potiče na razmišljanje: “Isus se neće prisiliti u vaš život. Na vama je hoćete li biti otvoreni i primiti Isusa. U gostionici prvog Božića nije bilo mjesta za Isusa, Mariju i Josipa. Pravite li ovog Božića mjesta za Isusa, Mariju i Josipa u gostionici svoga srca?
Pravite li ovog Božića mjesta za Isusa, Mariju i Josipa u gostionici svoga srca?
Isus vas može uzeti za ruku i podići iz vašeg svijeta u svoj svijet. Hoćeš li više otvoriti svoje srce Isusu i dopustiti mu da te uzdigne do onoga što Bog planira da budeš?
Bog nam je dao najveći dar tog prvog Božića, svog sina Isusa. Isus čeka da mu zauzvrat daš dar, dar svoga srca; da mu u gostionici svoga srca napraviš mjesta ne samo za Božić ili Uskrs nego svakoga dana, a posebno u slavljenju euharistije svake nedjelje. Isus je učinio sve za vas, možete li vi učiniti nešto za Isusa?”