„Radosno kliči Mitrovico slavna, ti carski grada Sirmijuma ravna. Slavimo evo Dimitrija tvoga velike dike sveta kršćanskoga“, ovim riječima je poznati srijemski povjesničar i svećenik Dmitar Dragutinac opjevao svoj rodni grad koji iza sebe ima dugu i bogatu povijest. Naime, današnja je Srijemska Mitrovica nekad bila rimski Sirmij (Sirmium), značajan antički grad, jedna od četiri prijestolnice moćnog Rimskog Carstva. Grad Sirmij nikao je na južnim obroncima Fruške gore pokraj rijeke Save, a povjesničari pretpostavljaju da su ga osnovali Iliri. Prve kršćanske zajednice u Sirmiju pojavljuju se tijekom trećeg stoljeća, najstariji otkriveni sakralni objekt datira iz prve polovice V. stoljeća. To je bazilika posvećena svetom Dimitriju, a jedan dio ostataka te bazilike je konzerviran i dostupan je danas pogledima posjetitelja.
Progon kršćana
Kršćanska zajednica u Sirmiju doživjela je mnoge progone, posebice za vrijeme cara Dioklecijana. Tijekom Dioklecijanovih progona 303. i 304. godine u Sirmiju su mučeni i ubijani mnogi kršćani koji se nisu željeli odreći Krista. U doba najžešćeg progona kršćana 304. godine na jednom od savskih mostova pogubljen je najprije prvi povijesno potvrđen metropolit Sirmija sveti Irenej, dok je njegov đakon Dimitrije pogubljen samo nekoliko dana nakon njega.
Osim svetog Dimitrija, za Mitrovčane je izuzetno značajna i sveta Anastazija, koja je spaljena na lomači 304. godine, a njeni posmrtni ostaci su preneseni u Carigrad. Tijekom devetog stoljeća car Nicefor I. njezine je ostatke darovao gradu Zadru, gdje se danas slavi kao zaštitnica grada. Na proslavi 1700. obljetnice Srijemskih mučenika crkva sv. Dimitrija dobiva polovicu posmrtnih ostataka koji se danas čuvaju u oltaru i tako su povezane mitrovačka i zadarska Crkva.
Sveti Dimitrije
Što se tiče rimokatoličke Crkve, može se reći da je kršćanski život zaživio 1229. godine, kada je papa Grgur IX. obnovio Srijemsku biskupiju, a u Srijemskoj Mitrovici utemeljio benediktinski samostan. Zaštitnik grada i rimokatoličke crkve je postao sveti Dimitrije. Mladi đakon Dimitrije bio je uhvaćen i izveden pred Proba, upravitelja rimske provincije Panonije, optužen za propovijedanje kršćanstva i čuvanje svetih knjiga kojih je bio čuvar i tumač. Nakon što je odbio bezbožni zahtjev da se odrekne kršćanstva i pokazao postojanost u vjeri, osuđen je na smrt i pogubljen na sam Uskrs, 9. travnja 304. godine.
Crkva svetog Dimitrija
Crkva svetog Dimitrija u današnjoj Srijemskoj Mitrovici sagrađena je 1811. godine u stilu neoklasicizma kao jednobrodna bazilika, a oltari su djelo tirolskih majstora u stilu neobaroka. Na glavnom oltaru nalazila se isprva slika svetog Dimitrija, poznatog slikara Arse Teodorovića, koja je kasnije zamijenjena kipom koji stoji i dan-danas. Naime, kip predstavlja svetog Dimitrija, solunskog vojnika, premda je kasnijim istraživanjima hagiografa, povjesničara i svećenika Dmitra Dragutinca dokazano i potvrđeno da je Dimitrije bio đakon srijemske Crkve u službi biskupa Ireneja. Na glavnom oltaru nalaze se još i kipovi sv. Josipa (zaštitnika zanatlija) i sv. Marka (zaštitnika zemljoradnika).
Pokrajnji oltari posvećeni su Blaženoj Djevici Mariji, Kraljici svete krunice, a na njima se nalaze i likovi svetog Dominika i svete Katarine Sijenske, dok je drugi pokrajnji oltar posvećen Presvetom Trojstvu. Oltari su napravljeni od drveta, a restaurirani su krajem prošloga stoljeća. Orgulje, na kojima se i danas svira, rad su slovenskog majstora i napravljene su 1912. godine. Crkva ima vitraje koji pokazuju, gledajući s lijeve strane, svetog Imru Hercega, svetu Kristinu i svetu Suzanu te svetog Franju Asiškog, svetog Aleksija Pustinjaka i svetu Barbaru gledajući s desne strane. Na stropu crkve nalaze se prikazi s religioznom tematikom: Uznesenje BDM, Kristovo krštenje, Kristovo uskrsnuće, Isusa i Petra. S lijeve strane broda dozidana je prostorija koja služi kao Isusov grob i predstavlja unikat. Crkva je 1984. proglašena konkatedralom, 1999. manjom bazilikom, a proglašenjem Srijemske biskupije 2008. godine postaje katedrala.
Izvor: Hrvatska riječ (A. Dujić i D. Španović)