Datum ovogodišnje proslave Uskrsa

Slušatelji su postavili pitanje o datumu ovogodišnjeg slavlja Uskrsa. Ranije su naučili da se Uskrs slavi u prvu nedjelju poslije prvog proljetnog uštapa, koji je ove godine 21. ožujka. Zanimalo ih je zašto Uskrs onda nije, a po navedenom je mogao biti, u nedjelju, 24. ožujka?

Mons. Koren spomenuo je južnohrvatski običaj u kojem se na svetkovinu Bogojavljenja tradicionalnim napjevom naviještaju datumi pomičnih liturgijskih slavlja u toj liturgijskoj godini, kako bi vjernici mogli dublje uroniti u njihov smisao. “Međutim, određivanje datuma svetkovine Uskrsa još se od ranih kršćanskih vremena povezano je s usklađivanjem sunčanog sa židovskim kalendarom. Četrnaestog dana mjeseca nisana po židovskom kalendaru, a koji odgovara našem ožujku i travnju, Isus je sa svojim učenicima slavio Pashu, a dan potom je predao svoj život.”

“Izvorno je pravilo bilo da se Uskrs slavi u prvu nedjelju poslije proljetne ravnodnevnice. Od 16. stoljeća računanje datuma Uskrsa razlikuje se u Istočnoj i Zapadnoj Crkvi”, podsjetio je mons. Koren.

Prema pravilu Katoličke Crkve, datum Uskrsa se određuje kao prva nedjelja nakon 14. dana prvoga proljetnoga mladog mjeseca, počevši od 21. ožujka. Tako se Uskrs može slaviti između 22. ožujka i 25. travnja.”

U Crkvama koje koriste julijanski kalendar postoji i dodatno pravilo, da Uskrs mora biti nakon Pashe.  Zato se slavlja Uskrsa po gregorijanskom i po julijanskom kalendaru povremeno podudaraju.

Povezanost Uskrsa i Pashe

“Važno je naglasiti da se uskrsno otajstvo događa u ambijentu židovske Pashe. Međutim, istovremeno je daleko nadilazi, jer Uskrs ne zahvaća samo jedan narod, nego cijelo čovječanstvo. Židovi slave svoje oslobođenje od ropstva faraonu, a kršćani slave oslobođenje svakoga čovjeka od ropstva smrti. K tome, židovska Pasha slavi se 14. nisana, a u gregorijanskom kalendaru to je ove godine petak, 19. travnja. Uskrs je, po tom računanju, u prvu nedjelju koja slijedi nakon Pashe, odnosno 21. travnja”, objasnio je HKR-ov sugovornik.

Mons. Koren je podsjetio i da je tu riječ o godišnjoj proslavi Uskrsa, ali da kršćani Uskrs zapravo slave svake nedjelje. Zato nedjelje u korizmi ne ulaze u broj od 40 dana korizme.

Postoji ekumenska inicijativa da Uskrs svi kršćani slave istoga dana, da se tako jedinstvo očituje ne samo u sadržaju, nego i u danu u kojem slavimo tako veliki događaj.

Nedavno je i papa Franjo pokrenuo inicijativu da se pronađe jedan, zajednički, datum slavlja Uskrsa, koji bi poštovao i povijest i Tradiciju, ali i snažnije izrazio bit naše vjere.

Vrijeme posta

Neki kažu da se treba postiti od jednog zalaska sunca do drugog i da više ne treba postiti kad sunce zađe. Kakav je crkveni stav o tom pitanju?

I liturgijski se vrijeme računa od zalaska do zalaska sunca. Tako Uskrs počinje zalaskom sunca na Veliku subotu. U tom smislu, post i nemrs možemo njegovati od zalaska sunca prethodnog do zalaska konkretnog dana. S druge strane, bolesnici, putnici, oni koji se hrane u pučkim kuhinjama i teški tjelesni radnici su oslobođeni posta. To ne znači da ne smiju postiti, ali ako im vanjske okolnosti ne dopuštaju post ili bi on bio na teret njihovog zdravlja, od njega su oslobođeni. Pozvani su, međutim, taj post zamijeniti nekim drugim dobrim djelom ili postiti u nekom drugom danu, kad im je to moguće. Odricanje je škola života koje nas uči nas kvalitetnijoj ljudskosti, da bismo ušteđenim mogli pomoći drugome koji ima manje.