Danas se obilježava Međunarodni dan osoba s invaliditetom, ali i spomendan sv. Franje Ksaverskoga koji se, između ostalog, slavi i kao zaštitnik gluhih osoba. Osobe koje imaju ozbiljna oštećenja sluha, govora ili vida spadaju među posebno osjetljive skupine kojima treba pristupati s velikom pastoralnom brigom, razumijevanjem i otvorenošću, poručuje don Damir Stojić, odgovarajući na pitanje kako se osobe s takvim oštećenjima ispovijedaju. Odgovor prenosimo u cijelosti.
Osobe koje imaju ozbiljna oštećenja sluha, govora ili vida spadaju posebno osjetljive skupine kojima treba pristupati s velikom pastoralnom brigom, razumijevanjem i otvorenošću. Zakonik kanonskog prava (kan. 777, p. 4) među obvezama župnika izričito navodi brigu da se katehetska poduka dade i onim župljanima koji imaju tjelesne ili mentalne poteškoće.
U konkretnoj praksi, to se može čini na niz načina. Što se tiče samog sakramenta pomirenja, prakse su različite. Poneke župe, osobito u većim gradovima u inozemstvu, nude programe posebne pastoralne skrbi za osobe koje imaju slušnih, govornih i vidnih poteškoća. U pravilu se među pastoralnim djelatnicima nalazi i svećenik koji tečno govori znakovni ili taktilni jezik pa se ispovijed može obavljati na taj način.
Španjolski svećenik Bonet sustavno se posvetio edukaciji gluhih osoba!
Najčešće se pak ispovijed obavlja preko pisane komunikacije. Gluhonijeme osobe ispišu rukom svoje grijehe na papiru te ih predaju svećeniku koji nakon toga napiše svoje savjete i pokoru. Gluhoslijepe osobe često sa sobom nose posebne uređaje za tipkanu komunikaciju koji su opremljeni i tzv. Brailleovim printerom. Na taj način gluhoslija osoba može ispisati svoje grijehe, te pomoću dodira pročitati savjete svećenika. Naravno, ukoliko takva sprava nije dostupna, komunikacija se može obavljati i taktilne abecede ili pomoću pisanja na dlanu.
Treba imati na umu i činjenicu da Kanonsko pravo ne zabranjuje ni ispovijed putem tumača (kan. 990), pri čemu ona tu osobu također veže apsolutni sakramentalni pečat šutnje. U nešto širem kontekstu, vrijedno je znati da je tema brige za osobe s tjelesnim i mentalnim oštećenjima već dugo prisutna u katoličkoj tradiciji. Španjolski svećenik Juan Pablo Bonet (1573.-1633.) jedan je od prvih koji su se sustavno posvetili edukaciji gluhih osoba.
Sv. Franjo Saleški, između ostalog, slavi se kao zaštitnik gluhih osoba!
Napisao je traktat o znakovnom jeziku i tako postao jedan od njegovih izumitelja. Sveti Franjo Saleški je na svome putovanju u La Roche sreo Martina, tada 25-ogodišnjeg mladića koji je od rođenja bio gluhonijem.
U 17. stoljeću je prevladavalo mišljenje da takve osobe nisu sposobne za edukaciju. Bez obzira na to, Franjo je izradio poseban znakovnih jezik i dugi niz godina posvetio Martinovoj vjerskoj i općoj edukaciji. Danas se Franjo Saleški, između ostalog, slavi kao zaštitnik gluhih osoba.
Izvor: SPAS