Budi dio naše mreže

Uz svetkovinu svete Marije Bogorodice koja se slavi 1. siječnja prenosimo tekst s mrežnih stranica Zagrebačke nadbiskupije.

/ mp

Povijesni razvoj

Današnja je svečanost jedna je od najstarijih marijanska svetkovina u rimskoj crkvi (druga polovica 6. stoljeća). U počecima, za razliku od poganskih slavlja prigodom početka nove godine, ovaj dan imao je pokornički karakter s misom ad prohibendum ab idolis (da se udalji od idola). Početke ove svetkovine promatramo od koncila u Efezu (431.) koji je proglasio Marijino božansko majčinstvo. Tako se ova svetkovina najprije slavila u bizantskoj crkvi (26. prosinca), a zatim i u koptskoj (16. siječnja). S istoka ovo slavlje najprije prelazi u Milano potkraj 5. stoljeća i slavilo se u nedjelju prije Božića. Na području današnje Španjolske potvrđeno je da se ova svetkovina slavila tijekom sedmog stoljeća i to 18. prosinca. U svakom slučaju, uvijek u odnosu na Božić.

Saborska reforma rimskog kalendara (1969.) vratila je ovu svetkovinu na njezin izvorni datum slavljenja te su tako ukinuta slavlja dva blagdana: božanskog majčinstva koji je 1931. godine (1500-ta godišnjica od koncila u Efezu) bio slavljen 11. listopada te blagdan Obrezanja, koji je u rimski kalendar ušao u 11. stoljeću pod galikanskim utjecajem (očito počevši od evanđeoskog odlomka koji je bio predviđen za čitanje toga dana). „Smješten prema drevnoj predaji rimske liturgije na prvi dan siječnja, predodređen je da slavi ulogu Marije u ovom otajstvu spasenja… kroz koju smo primili Začetnika života… To je također prigodni trenutak da se obnovi klanjanje novorođenom Knezu mira, da se ponovno čuje radosna vijest Evanđelja, da se izmoli od Boga – posredništvom Kraljice mira – vrhovni dar mira“ (Pavao VI., Marialis cultus, br. 5).

Likovni prikaz svetkovine

Slika nazvana Majka Božja Platytéra dobila je ime po jednom himnu u liturgiji svetoga Bazilija: „ U Tebi se raduju, o puna Milosti, sva stvorenja, čete anđela i ljudski rod… Zahvaljujući Tebi, Bog se utjelovio postajući dijete. On, Bog naš prije vjekova. Od Tvoje utrobe On je učinio prijestolje i napravio ga prostranijim (platytéra)  od Nebesa“. Marija je prikazana kako sjedi na prijestolju, na koljenima drži Dijete i pokazuje ga vjernicima, a uz nju se nalaze arkanđeli Gabrijel i Mihael, ponekad i drugi sveci. Ova tipologija proizlazi iz službenih slika (5. st.) vladara i konzula Rimskog Carstva. U šestom stoljeću ovaj prikaz nalazi se na ikoni na Sinaju, na fresci Svete Marije u Rimu, u Monzi, na ikoni Svete Marije u Rimu (Trastevere)… Također, ovaj prikaz možemo vidjeti i u apsidi bazilike Svete Marije Velike u Rimu s tadašnjim jednostavnim ukrasima velikih marijanskih ciklusa (5. st.).

Krajem 13. stoljeća ovaj prikaz zamijenjen je krajem 13. st. prikazom Djevice Kraljice. Ikonografija Platytéra će razviti ikonografiju Djevice u Maestàu, vrlo raširenu u četrnaestom stoljeću na području današnje Italije. Platytéra se također može prikazati kako stoji s raširenim rukama poput molitelja iz prikaza iz katakomba, i s medaljonom Djeteta na prsima kako blagoslivlja (Blacherniotissa, prema nazivu crkve u Carigradu). I Djevica Nicopeia (usp. sv. Marko, Venecija) i Bogorodica od Znaka iz ruske tradicije vežu se uz ovu tipologiju. U bizantskoj tradiciji Majka Božja Platytéra uvijek se postavlja u apsidi svake crkve, iza oltara.

Liturgijsko slavlje

Pozdrav

Gospodin Isus, rođen u punini vremenâ od Žene,

Gospodar povijesti, neka bude sa svima vama!

Uvod

Ponovno smo okupljeni u euharistijskom zajedništvu kako bismo zaključili osminu kojom smo produžili slavlje otajstva Božića. Danas, osam dana nakon Božića, častimo Svetu Mariju Bogorodicu, a također pozvani smo i na molitvu prigodom Svjetskog dana mira. [Ovdje umetnuti temu/naslov Dana mira]: to je tema koju papa povjerava našem razmišljanju. Svijet i godine prolaze, samo ljubav i milosrđe Očevo nikad ne prolaze. Na početku nove godine oslonimo se na Božji oprost koji sve čini novim.

Pokajnički čin

Gospodine, tvoj život niknuo je u Mariji.

Gospodine, smiluj se.

Kriste, ti si isti jučer, danas i uvijek.

Kriste, smiluj se.

Gospodine, kralju mira.

Gospodine, smiluj se.

Molitva vjernika

Uputimo svoje molitve da nam Božje milosrđe udijeli: oproštenje za ono loše učinjeno u prošlosti, dobru volju u sadašnjost i da nas svojom providnošću prati u budućnosti. Kriste, Kralju mira, moli s nama i za nas povjeri Ocu početak ove godine da svi zajedno sudjelujemo u izgradnji novog svijeta.

R. Gospodine, daruj mir onima koji se u te uzdaju.

– Za godinu istinskog bratstva između kršćanskih crkava i vjernika svih religija na zemlji, molimo Gospodina.

– Za godinu milosrđa, obraćenja i oslobođenja za svakoga od Boga ljubljenog čovjeka molimo Gospodina.

– Za godinu mira među svim narodima svijeta, molimo Gospodina.

– Za godinu bez nasilja i bez ubijanja u našim gradovima, molimo Gospodina.

– Za godinu sloge i solidarnosti u kojoj čovjek uči i radi, molimo Gospodina.

– Za godinu dana bez muke i očaja za bolesne, siromašne, napuštene, obeshrabrene, molimo Gospodina.

– Za godinu punu Božjih darova za sve koji ljube i služe braći, molimo Gospodina.

– Za godinu istinskog rasta u vjeri i ljubavi prema Bogu i bližnjemu, koji ovdje slavimo sveta otajstva, molimo Gospodina.

Oče života, Gospodaru vjekova, tvoj Sin, rođen prije svih vjekova od Majke Djevice, navijestio je godinu milosti, utjehe bijednima i slobode zarobljenicima: podaj svoj spas i mir cijelom čovječanstvu; ponovno mu podaj Krista, istinsku novost koja nadilazi svako ljudsko očekivanje i osvjetljava beskonačna stoljeća. Koji živi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen.

Oče naš

Apostol nas je potaknuo: „Budući da ste sinovi, odasla Bog u srca vaša Duha Sina svoga koji kliče: »Abba! Oče!« Tako više nisi rob nego sin“ (Gal 4,6b). Stoga, molimo: Oče naš.

Svečani blagoslov

Rimski misal, str. 430.

Tekstovi, čiji će prijevodi biti ovdje dostupni, objavljivani su tijekom 2005. i 2006. u Rivista di Pastorale Liturgica, a kasnije su skupljeni u knjižicu s naslovom „Maria nell`anno liturgico“ koju su uredili Raffaela D`Este, Daniele Piazzi, Patrizio Rota Scalabrini i Silvano Sirboni.

Prijevod objavljujemo uz pismenu suglasnost izdavača Queriniana, Brescia (Italija) isključivo za internetske stranice Zagrebačke nadbiskupije.

Kontaktirajte nas

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja