“Uoči Jubileja koji će započeti u prosincu i u vidu 58. svjetskog dana mira koji će se slaviti 1. siječnja, papa Franjo ponovno zaziva mir, onaj „istinski i trajni“, onaj koji nadilazi ugovorno sitničarenje ili ljudske kompromise, onaj koji je Bog dao razoružanim srcima koja ne kalkuliraju, koja ne inzistiraju na sebičnosti i obeshrabrenju nego, naprotiv, gledaju u budućnost s nadom.
Objavljena je poruka pape Franje za Svjetski dan mira 2025. koji će se obilježiti 1. siječnja s temom „Otpusti nam duge naše, daruj nam mir“, izvijestio je Vatican News.
„Oprosti nam duge naše, daruj nam svoj mir“, piše papa Franjo u poruci. Redak iz molitve Oče naš tako postaje temelj i poticaj za pokretanje kulturne promjene zahvaljujući kojoj odnosima s drugima više ne bi upravljala logika izrabljivanja, u kojoj jači iskorištava slabijeg.
U međusobno povezanom globalnom selu kakvo je današnji svijet, napominje Papa, trebamo slušati vapaj siromašnih i zemlje, vapaj ugroženoga čovječanstva, jer nitko ne dolazi na svijet da bude potlačen, nego smo rođeni da bismo bili slobodni po volji Gospodnjoj.
Konkretne prijetnje životu čovječanstva
Podsjećajući na strukture grijeha na koje je već upozorio sveti Ivan Pavao II., a koje su danas učvršćene i poduprte raširenim sudioništvom, papa Franjo osuđuje nejednakosti svih vrsta koje pogađaju naš planet.
Osobito mislim na nehumano postupanje prema migrantima, na degradaciju okoliša, na zbrku koju stvaraju dezinformacije, na odbacivanje bilo kakve vrste dijaloga, na znatno financiranje vojne industrije. Sve su to faktori konkretne prijetnje životu cijeloga čovječanstva.
1. Oprostiti vanjski dug priznavanjem ekološkog duga
Tri su, dakle, moguće radnje koje Papa predlaže za 2025. godinu: prva se tiče onih „dviju strana iste medalje“, a to su vanjski dug i ekološki dug, koji potiču logiku koja najbogatije zemlje vodi do iskorištavanja, na nediskriminirajući način, ljudskih i prirodnih resursa najsiromašnijih zemalja, samo kako bi zadovoljile potrebe svojih tržišta.
Potičem međunarodnu zajednicu da poduzme mjere za oprost vanjskoga duga, priznajući postojanje ekološkog duga između Sjevera i Juga svijeta. To je poziv na solidarnost, ali prije svega na pravednost.
Kako se ne bismo ograničili na izolirano djelo milosrđa, papa Franjo ponovno ističe da nam je također potreban razvoj nove financijske arhitekture, koja vodi do stvaranja globalne financijske povelje, utemeljene na solidarnosti i skladu među narodima.
2. Ukinuti smrtnu kaznu u svim zemljama
Drugo što valja učiniti jest odlučno zauzimanje za promicanje poštovanja dostojanstva ljudske osobe, od začeća do naravne smrti. U svrhu promicanja kulture života, Papa ističe jednu konkretnu gestu: „Mislim na ukidanje smrtne kazne u svim nacijama. Jer ta odredba, osim što ugrožava nepovredivost života, uništava svaku ljudsku nadu u oprost i obnovu.“
3. Ulagati u borbu protiv gladi, a ne u naoružanje
Osim toga, za izgradnju novih putova mira u ovo vrijeme obilježeno ratovima, papa Franjo se nada – na tragu Pavla VI. i Benedikta XVI. – da će se financijska ulaganja iznova razmotriti: „Upotrijebimo barem jedan određeni postotak novca koji se rabi u naoružanju, za uspostavu Globalnog fonda koji će definitivno eliminirati glad i olakšati u najsiromašnijim zemljama obrazovne aktivnosti usmjerene na promicanje održivog razvoja, suzbijajući klimatske promjene.“
Nenaoružano srce nije gluho na vapaj siromašnih
Tko god poduzme te tri geste, napominje Papa, vidjet će da se približava toliko očekivani cilj mira, jer on ne dolazi samo sa završetkom rata, nego s početkom novog svijeta, svijeta u kojemu otkrivamo da smo drugačiji, ujedinjeniji i bratskiji.