Prvo odredište Papinog dosad najduljeg apostolskog putovanja je Alžir, zemlja sa svega 9 tisuća katolika. Sveti Otac ondje će boraviti od 13. do 15. travnja, tijekom kojih će posjetiti glavni grad i Annabu s iskopinama Hipona, nekadašnjeg biskupskog sjedišta sv. Augustina.
Tragovima svetog Augustina
Papa Lav XIV. pohodit će od 13. do 23. travnja afrički kontinent u okviru svoga trećeg apostolskog putovanja.
Pohod Alžiru
Prvog dana pohoda Alžiru 13. travnja, nakon posjeta spomeniku mučenicima alžirskog rata za neovisnost, Papa će se susresti s predstavnicima vlasti, građanskog društva i Diplomatskog zbora.
Ideja o Papinom posjetu javno se pojavila 9. veljače u palači El Mouradia, sjedištu alžirskog predsjedništva, tijekom sastanka predsjednika Abdelmadjida Tebbounea i novoimenovanog apostolskog nuncija, nadbiskupa Javiera Herrere Corone, piše Zenit.
Sveta Stolica i Alžir uspostavili su diplomatske odnose 1972. godine, a tijekom proteklih pola stoljeća odnos je karakterizirala tiha stabilnost.
Alžir, iako ustavom islamski, održava strukturirani dijalog s Vatikanom, posebno o pitanjima kulturne suradnje, obrazovanja i međureligijskog suživota. Papin posjet stoga ne predstavlja nagli diplomatski proboj, već sazrijevanje dugogodišnjeg komunikacijskog kanala.
U Alžiru živi svega 156 tisuća kršćana. Članovi Evangeličke Crkve i preobraćenici s islama (koji čine većinu kršćana u zemlji) najranjiviji su na progon. Tako su sve evangeličke crkve diljem Alžira zatvorene ili im je zabranjeno okupljanje dok se obraćenici suočavaju sa snažnim protivljenjem obitelji i zajednica, posebno u ruralnim, konzervativnim i arapskim regijama gdje su pritisak i opasnosti posebno izraženi, donosi Open Doors.
Katolici čine 0.02 % ukupnog stanovništva. Među približno 9 tisuća katolika devetorica su biskupa, 60 svećenika, 18 redovničke braće i 105 redovnica, bilježi Središnji ured za crkvenu statistiku.
Alžir je posljednjih godina ponovno stekao stratešku važnost na Sredozemlju, osobito u kontekstu energetske geopolitike i promjenjivih europskih saveza. Papinska prisutnost, posebice tako brzo nakon Uskrsa, neizbježno nosi poruku koja se proteže izvan crkvenih granica.
Augustinska nit putovanja
Za Lava XIV., međutim, Alžir nije samo diplomatsko odredište; to je duhovna točka podrijetla. Papa je u prosincu prošle godine otvoreno izrazio želju da otputuje u Alžir radi posjeta mjestima povezanim sa sv. Augustinom i nastavio „put dijaloga i izgradnje mostova između kršćanskog i islamskog svijeta“. Sv. Augustina je nazvao sinom zemlje u kojoj uživa poštovanje.
Upoznajte augustince čiji je član Lav XIV. – kao i bl. Gracija Kotorski i sv. Rita

bazilika sv. Augustina, Annaba (Alžir) / Foto: Dan Sloan / Wikimedia Commons
Papa Lav XIV. prvi je papa augustinac modernog doba
U svojoj inauguracijskoj propovijedi na Trgu svetog Petra, dvaput je citirao Augustina, naglašavajući zajedništvo i ljubav kao strukturne stupove Crkve. Augustinova misao – posebno njegova razmišljanja o nemirnom ljudskom srcu, milosti i prvenstvu ljubavi – oblikovala je zapadno kršćanstvo 16 stoljeća. Ali on je također, povijesno i kulturno, sjevernoafrički biskup formiran na intelektualnom raskrižju kasnog rimskog Mediterana.
Papa Lav XIV. pozdravlja bivšeg generalnog priora augustinaca, oca Alejandra Morala Antóna / Foto: Vatican Media
Sv. Augustin rođen je 354. godine u Tagasti, u današnjem Alžiru. Ondje ga se ne smatra samo teologom, već i dijelom nacionalne povijesne baštine. Ta dvostruka pripadnost, crkvena i nacionalna, daje njegovom nasljeđu poseban diplomatski odjek.
Annaba – međureligijski znak
Drugog dana boravka, u utorak 14. travnja, Papa će posjetiti Annabu, grad nastao blizu ruševina Hipona, gdje je stolovao sv. Augustin.
U prijepodnevnim satima posjetit će i Dom za starije osobe koje vode redovnice Družbe male sestre siromahâ. Nakon privatnog susreta s članovima augustinskog reda predslavit će euharistiju u bazilici sv. Augustina.

bazilika sv. Augustina, Annaba (Alžir) / Foto: Alioueche Mokhtar/Wikimedia Commons
Papinski posjet Annabi ponudit će konkretnu sliku suživota: katolička bazilika koja se uzdiže u društvu s muslimanskom većinom, ne kao relikt kolonijalnog sjećanja, već kao čuvar zajedničke intelektualne baštine.
U konačnici, ono što ovo putovanje čini povijesnim je povratak pape Prevosta na tlo svog duhovnog oca – i to u trenutku kada se kršćansko-muslimanski dijalog suočava s umorom i s hitnošću. Kao poglavar augustinaca već ga je posjećivao, a sada Alžir pohodi kao Papa.
Tijekom desetodnevnog putovanja Sveti Otac posjetit će Alžir, Kamerun, Angolu i Ekvatorsku Gvineju.
Objavljen program Papina apostolskog putovanja u Alžir, Kamerun, Angolu i Ekvatorsku Gvineju