„Rodna ideologija danas, jedna je od najopasnijih ideoloških kolonizacija“, rekao je Sveti Otac u intervjuu objavljenom 10. ožujka navečer. „Zašto je opasno? Zato što zamagljuje razlike i vrijednost muškaraca i žena“, dodao je.

„Cijelo čovječanstvo se temelji na napetosti razlika. Čovječanstvo raste kroz tu napetost. Rodno pitanje razvodnjava razlike i čini svijet istim, dosadnim, jednakim, a to je protivno ljudskom pozivu.“

Papa Franjo je često koristio izraz „ideološka kolonizacija“ tijekom 10 godina svog pontifikata. Izraz je koristio za opisivanje slučajeva u kojima se novac namijenjen kao pomoć zemljama u razvoju trošio u svrhe kontracepcije, pobačaja, sterilizacije i rodne ideologije. U razgovoru s poljskim biskupima 2016. godine, Sveti Otac je rekao: „Danas se djecu u školi uči da svatko može izabrati svoj spol. Zašto to uče? Jer knjige daju ljudi i institucije koje vam daju novac. Ove oblike ideološke kolonizacije podupiru i utjecajne zemlje. A to je strašno!“

Papa je rekao novinarki Piqué da trenutno ne piše novu encikliku i zanijekao je da je od njega zatraženo da napiše dokument o temi rodne ideologije. Iako ne piše dokument o rodnoj ideologiji, papa je rekao da govori o toj temi „iz razloga što su neki ljudi pomalo naivni i vjeruju da je to put napretka“.

Rekao je da oni „ne razlikuju ono što je poštivanje seksualne različitosti ili raznolikih seksualnih preferencija od antropologije roda, koja je izuzetno opasna jer eliminira razlike, a koja briše ljudskost, bogatstvo ljudskosti, kako osobno, tako i kulturno i društveno, briše različitosti i napetosti između razlika.“

Papa je istaknuo kako uvijek pravi razliku između „pastoralne skrbi za osobe drugačije seksualne orijentacije i rodne ideologije“. “To su dvije različite stvari”, dodao je.

Kad je novinarka pitala papu Franju zna li da se u Argentini od ljudi traži da na službenim obrascima naznače jesu li muški, ženski ili nebinarni spol, papa je rekao da ga to podsjeća na „futuristički“ roman „Gospodar Svijeta“, koju je napisao Robert Hugh Benson 1907. godine.

Rekao je da knjiga predstavlja ideju „budućnosti u kojoj razlike nestaju i sve je isto, sve je jednolično, jedan vođa cijeloga svijeta“.

U intervjuu za La Nación — trećem papinskom intervjuu objavljenom 10. ožujka — papa se osvrnuo i na 10 godina svog pontifikata, zabrinutost zbog rata u Ukrajini i razloge zbog kojih nije otputovao u svoju rodnu Argentinu.

Nekoliko dana uoči 10. obljetnice svog pontifikata 13. ožujka, Sveti Otac je rekao da je posebno sretan zbog naslijeđa njegove „pastoralne linije praštanja i razumijevanja naroda, kako bi se u Crkvi napravilo mjesta za svakoga“­.

Zamoljen da identificira pogreške koje je možda napravio u proteklih 10 godina, Papa je požalio za vremenima kada je izgubio strpljenje. „Više od jednom. Nije izašlo u novinama, ali više puta“, dodao je kroz smijeh.

Intervju prenosi Catholic News Agency.