Papa Franjo predvodio je u nedjelju, 8. prosinca u vatikanskoj Bazilici sv. Petra zahvalno misno slavlje s novim kardinalima, a povodom svetkovine Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije govorio je o tri dimenzije ljepote Bezgrešne Djevice Marije po kojima nam je ona bliska i poznata: kćeri, supruge i majke.
Prije svega pogledajmo na Bezgrešnu kao kćer. Sveti tekstovi ne govore o njezinu djetinjstvu. Evanđelje nam je, umjesto toga, predstavlja, u trenutku kad stupa na pozornicu povijesti, kao mladu djevojku bogatu vjerom, poniznu i jednostavnu. Ona je „djevica“ (usp. Lk 1, 27), u čijem se pogledu zrcali Očeva ljubav i u čijem su čistom Srcu velikodušnost i zahvalnost boje i miris svetosti. Ovdje nam se Gospa pokazuje lijepom poput cvijeta koji je neprimijećeno izrastao i konačno je spreman procvjetati u sebedarju.
Ona je ‘djevica’ u čijem se pogledu zrcali Očeva ljubav i u čijem su čistom Srcu velikodušnost i zahvalnost boje i miris svetosti.
A to nas dovodi do druge dimenzije njezine ljepote: ljepote zaručnice, to jest one koju je Bog izabrao kao družicu za svoj plan spasenja. A ona odgovara s „dà“ govoreći: „Evo službenice Gospodnje“ (Lk 1, 38). “Službenica” ne u smislu “sluškinje” i “ponižene”, nego u smislu osobe “od povjerenja”, osobe koja je “cijenjena”, kojoj Gospodin povjerava najdraža blaga i najvažnije poslanje. Njezina ljepota, dakle, poput ljepote dijamanta s puno ploha, otkriva novo lice: lice vjernosti, odanosti i brige koje karakteriziraju uzajamnu ljubav supružnika.
Službenica ne u smislu ‘sluškinje’ i ‘ponižene’, nego u smislu osobe kojoj Gospodin povjerava najdraža blaga i najvažnije poslanje.
Govoreći o trećoj dimenziji Marijine ljepote: ljepote majke, Papa je primijetio: To je najčešći način na koji je predstavljamo: s Djetešcem Isusom u naručju ili u jaslicama, prignutu nad Sinom Božjim koji leži u jaslama (usp. Lk 2, 7).
Uvijek prisutna uz svoga Sina u svim okolnostima života: bliska u brizi i skrivena u poniznosti; kao u Kani, gdje se zauzima za mladence, ili u Kafarnaumu, gdje je se hvali zbog slušanja Božje riječi ili, konačno, podno križa, gdje nam je sâm Isus daje za majku. Ovdje je Bezgrješna predivna u svojoj plodnosti, odnosno u svojoj sposobnosti da umire kako bi dala život, u tome što zaboravlja na samu sebe kako bi se brinula za malene i bespomoćne koji se privijaju uz nju.
Uvijek prisutna uz svoga Sina u svim okolnostima života
Sve je to prisutno u čistom Srcu Marijinu, čistom od grijeha, poučljivom djelovanju Duha Svetoga, spremnom predati se Bogu iz ljubavi čitavim svojim umom i voljom.
Opasno bi, međutim, bilo misliti da je to ljepota daleka, previsoka, nedostižna, rekao je u nastavku homilije Papa. Nije tako. I mi je, naime, primamo kao dar, u krštenju, kada bivamo oslobođeni od grijeha i kad postajemo djeca Božja.
A zajedno s njom nam je povjeren poziv da je, poput Djevice, njegujemo sinovskom, supružničkom i majčinskom ljubavlju, zahvalni u primanju i velikodušni u davanju, da budemo muškarci i žene zahvalnosti i pristanka, izrečenih riječima, ali prije svega životom; spremni dati mjesta Gospodinu u našim planovima i s majčinskom nježnošću prihvaćati svu braću i sestre koje susrećemo na našem putu.
Bezgrješna, dakle, nije neki mit, neko apstraktno učenje ili nemogući ideal: to je ponuda lijepog i konkretnog projekta, potpuno ostvareni uzor naše ljudskosti, kojim, Božjom milošću, svi možemo pridonijeti tome da naš svijet promijenimo nabolje.
Oni koji uskraćuju poštovanje očevima i majkama, oni koji ne žele djecu, oni koji druge smatraju predmetom ili smetnjom ne šire ni radost ni budućnost.
Nažalost, oko nas vidimo kako težnja prisutna u prvom grijehu, želji biti „kao Bog“ (usp. Post 3, 1-6), nastavlja ranjavati čovječanstvo i kako ta umišljena samodostatnost ne stvara ni ljubav ni sreću. Oni koji veličaju odbacivanje svake čvrste i trajne veze kao neko postignuće, ne daju slobodu. Oni koji uskraćuju poštovanje očevima i majkama, oni koji ne žele djecu, oni koji druge smatraju predmetom ili smetnjom, oni koji suosjećanje i solidarnost smatraju osiromašenjem, ne šire ni radost ni budućnost.
Čemu služi novac u banci, udobnost stanova, lažni „kontakti“ virtualnog svijeta, ako srca ostaju hladna, prazna, zatvorena? Koja je svrha visokih razina financijskog rasta privilegiranih zemalja ako istodobno pola svijeta umire od gladi i rata, a ostali stoje sa strane i ravnodušno gledaju? Kakvu svrhu ima proputovati čitav planet, ako se pritom svaki susret svede na emociju trenutka, na fotografiju koje se više nitko neće sjećati već nakon nekoliko dana ili nekoliko mjeseci?
Čemu služi novac u banci, udobnost stanova, lažni „kontakti“ virtualnog svijeta, ako srca ostaju hladna, prazna, zatvorena?
Braćo i sestre, danas gledamo u Mariju Bezgrešnu i molimo je da nas njezino Srce puno ljubavi osvoji, da nas obrati i učini zajednicom u kojoj su sinovstvo, zaručništvo i majčinstvo pravilo i kriterij života: u kojoj se obitelji spajaju, supružnici dijele sve, očevi i majke prisutni su tijelom i dušom uz svoju djecu. To je ljepota o kojoj nam govori Bezgrešna, to je ljepota koja spašava svijet.
To je ljepota o kojoj nam govori Bezgrešna, to je ljepota koja spašava svijet.
Slavimo ovu euharistiju zajedno s novim kardinalima. To su braća koju sam zamolio da mi pomažu u mojoj službi pastira sveopće Crkve. Dolaze iz mnogih dijelova svijeta , nositelji su jedne mudrosti s mnogo lica, kako bi pridonosili rastu i širenju Božjeg Kraljevstva. Povjerimo ih na poseban način zagovoru Spasiteljeve Majke, rekao je Papa na kraju homilije.
Tijekom desetoga konzistorija u svom pontifikatu, papa Franjo je u subotu, 7. prosinca u bazilici svetoga Petra imenovao 21 novog kardinala.