Papa je naglasio kako se ne smije dopustiti da „grijeh prema zemlji i glas siromašnih“ postane prolazni trend ili predmet podjela, već da mora postati trajna moralna obveza.

Pozvao je na „ekološko obraćenje“ koja počinje iz srca, mjesta slobode i duboke ljudske odgovornosti, a ne samo prikupljanjem podataka i održavanjem površnih razgovora.

Papa u Centru Pokreta fokolara Mariapoli u Castel Gandolfu / Foto: Vatican Media

Obraćajući se sudionicima konferencije, Papa je istaknuo da su pravi junaci jer rade zajedno kako bi donijeli promjenu, piše Vatican News.

„Utjecaj je došao i do međunarodnih vrhova, do područja ekumenizma i međureligijskog dijaloga, do ekonomskih i poduzetničkih sfera, kao i do teoloških i bioetičkih studija. Jezik brige za zajednički dom ušao je u akademske, znanstvene i političke rasprave.“

Papa Lav XIV. je održao govor na međunarodnoj konferenciji „Raising Hope on Climate Change“ / Foto: Vatican Media

Izazovi koji su danas još aktualniji

Sveti Otac se osvrnuo na neke dijelove enciklike poput analize stanja u vezi s okolišem i prijedlog paradigme integralne ekologije, a sve to uz stalni poziv na dijalog i na suočavanje s pitanjima planeta Zemlje kao jedna obitelj. Pritom je rekao:

Zahvaljujmo našem Ocu koji je na nebesima za dar i baštinu koju je ostavio papa Franjo! Riječ je, naime, o izazovima koji su danas još aktualniji nego prije deset godina. To nisu samo društveni i politički izazovi, nego ponajprije duhovni: oni zahtijevaju obraćenje.

„Svaka obljetnica uz sjećanje na prošlost nosi i pitanja o tome što još trebamo učiniti. S obzirom na brigu za zajednički dom, prošli smo iz faza razumijevanja i proučavanja u fazu provedbe. Put je zacrtan, ali potrebno je slušati vapaj zemlje i siromašnih. On nikada ne smije izgledati kao puka prolazna moda ili, još gore, razlog za razdore“, upozorio je rimski biskup.

Povratak u središte

Nije dovoljno dijeliti i širiti poruku enciklike. Ono što je danas potrebno jest povratak srcu, ne samo kao središtu osjećaja i emocija, nego i sjedištu slobode.

Papa u Centru Pokreta fokolara Mariapoli u Castel Gandolfu / Foto: Vatican Media

„Ono ne uključuje samo razum, nego ga nadilazi i preobražava, nadahnjujući tako cjelokupnu osobu i njezine odnose. U konačnici, to je mjesto gdje vanjska stvarnost ima najveći utjecaj, gdje se ostvaruje najdublje traganje, gdje se otkrivaju najautentičnije želje, gdje se ponovno pronalazi ljudski identitet te usmjeravaju odluke koje treba donijeti“, istaknuo je Petrov nasljednik te dodao:

Samo se kroz povratak srcu može dogoditi istinsko ekološko obraćenje. Potrebno je prijeći od prikupljanja podataka na brigu; od govora o okolišu do ekološkog obraćenja koje preobražava osobni i zajednički stil života.

„To je obraćenje povezano s obraćenjem koje nas usmjerava prema živome i nevidljivome Bogu. Ne možemo ga ljubiti prezirući istovremeno njegova stvorenja. Ne možemo se nazivati učenicima Isusa Krista bez sudjelovanja u njegovu pogledu na stvoreni svijet i u njegovoj brizi za ono što je krhko i ranjeno“, nastavio je Sveti Otac.

Njegovati četiri dimenzije postojanja

Papa Lav XIV. pozvao je stoga sudionike konferencije da budu nositelji nade koja proizlazi iz prepoznavanja Boga koji već djeluje u povijesti. Laudato si’ opisuje svetoga Franju Asiškoga ovim riječima:

Živio je jednostavno i u čudesnoj harmoniji s Bogom, s drugima, s prirodom i sa samim sobom. U njemu se jasno vidi do koje mjere su nerazdvojivi briga za prirodu, pravednost prema siromašnima, angažman u društvu i unutarnji mir.

Papa Lav XIV. na konferenciji „Raising Hope on Climate Change“ / Foto: Vatican Media

Rimski biskup je stoga izrazio želju da svatko njeguje četiri dimenzije postojanja: s Bogom, s drugima, s prirodom i sa samima sobom, u stavu stalnog obraćenja. Istaknuo je također da integralna ekologija živi od tih dimenzija, a Laudato si’ svojim interdisciplinarnim doprinosom u njima raste.

Vršenje pritiska na vlade

„Mi smo jedna obitelj s jednim zajedničkim Ocem koji daje da sunce izlazi i kiša pada svima“, istaknuo je Sveti Otac te pozvao da se ujedinimo oko istog planeta, oko integralne ekologije, oko mira.

U tom je smislu istaknuo i raznolikost organizacija koje sudjeluju na konferenciji. Rekao je zatim da najdjelotvornija rješenja neće doći samo od pojedinačnih napora, nego prije svega od velikih odluka nacionalne i međunarodne politike, pa je pozvao:

„Društvo, putem nevladinih organizacija i posredničkih udruga, mora vršiti pritisak na vlade da razviju strože propise, procedure i nadzorne mehanizme. Ako građani ne bdiju nad političkom vlašću – na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini – nije moguće suzbiti štete nanesene okolišu. Osim toga, općinske regulative mogu biti djelotvornije ako postoje dogovori među susjednim zajednicama o podržavanju istih politika.“

Bog će nas pitati jesmo li dobro njegovali i čuvali svijet koji je on stvorio, na dobrobit svih ljudi i budućih generacija, te jesmo li se brinuli za našu braću i sestre. Što ćemo na to odgovoriti?