Papa Urban VIII. (od 10. svibnja 1626.) prvi je papa koji je odsjedao u Castel Gandolfu. Od tada gradić Castel Gandolfo u regiji Laciju, oko 25 kilometara od Rima, ugošćuje pape tijekom ljetne sezone.

Ove godine, papa Lav XIV. ondje provodi svoj odmor od 6. do 20. srpnja, a zatim ponovno od 15. do 17. kolovoza, izvještava Vatican News.

Foto: Vatican Media

Izgrađeno na ruševinama antičke rimske vile

Papinske vile Castel Gandolfa izgrađene su na ruševinama vile antičkog rimskog cara Domicijana (81. – 96.), poznate kao Albanum Domitiani.

U srednjem vijeku, obitelj Gandolfi sagradila je dvorac na ruševinama, koji je kasnije prešao u vlasništvo obitelji Savelli do 1596. godine kada joj je zbog financijskih problema oduzeta imovina. Godine 1604. Castel Gandolfo je uključen u imovinu Svete Stolice.

Foto: Vatican Media

Povijest papinske ljetne rezidencije

Drevna vila pretvorena je u ljetnu rezidenciju po nalogu pape Urbana VIII., rođenog kao Maffeo Vincenzo Barberini.

Tijekom stoljeća, pape su proširivale i obogaćivale rezidenciju: papa Aleksandar VII. uz pomoć Berninija, papa Klement XIV. kupnjom obližnje Ville Cybo, a papa Pavao V. obnovom akvadukta.

Dugo razdoblje napuštanja – oko 60 godina – počelo je nakon 1870. godine, padom Papinske Države.

Vrtovi i Vatikanska zvjezdarnica

Nakon potpisivanja Lateranskih ugovora između Svete Stolice i Italije 1929. godine, Castel Gandolfo je nastavio služiti kao papinska ljetna rezidencija.

Poduzeti su veliki restauratorski radovi i uspostavljene su veze između tri glavna vrta: „Giardino del Moro“ („Maurov vrt“), Ville Cybo i Ville Barberini.

Godine 1934. Vatikanski zvjezdarnica premještena je na to područje i povjeren isusovcima, jer je svjetlosno zagađenje onemogućavalo astronomska promatranja u blizini Rima.

Foto: Vatican Media

Franjina prenamjena

Tako su s prtljagom za odmor u gradić na jezeru Albanu redom dolazili Pio XII., Ivan XXIII., Pavao VI., Ivan Pavao II.

Posljednji papa koji je boravio u Castel Gandolfu bio je Benedikt XVI. Ondje se povukao i nakon odreknuća od službe 2013. godine.

Papa Franjo je tri puta posjetio Castel Gandolfo, ali bez noćenja.

Prvi put 23. ožujka 2013. kada je nakon svog izbora posjetio Papu emeritusa prije povrataka u Vatikan u samostan Mater Ecclesiae. Deset godina kasnije, u veljači 2023. najavio je stvaranje „Borgo Laudato si’“ (Selo Laudato si’), u vrtovima Papinskih vila.

Taj prostor namijenjen je obrazovnim i društvenim aktivnostima koje promiču integralni razvoj i brigu za okoliš.

Prethodno je Apostolsku palaču 2016. otvorio za javnost i prenamijenio u muzej.

Povratak tradiciji

Papa Lav XIV. je od svoga izbora do prvog ljetnog odmora dvaput posjetio grad:

• 29. svibnja, kada je posjetio „Borgo Laudato si’“ i Apostolsku palaču, te
• 3. srpnja, kada se vratio da bi pregledao radove u Villi Barberini koju je izabrao za boravište tijekom odmora. Zbog toga će Antiquarium, smješten u prizemlju, biti zatvoren za javnost.

Ovaj prostor čuva arheološke artefakte otkrivene između 1841. i 1931. godine i dio je muzejske ponude.

Foto: Vatican Media

Za razliku od svojih prethodnika, sadašnji Papa neće boraviti u Apostolskoj palači, nego u Villi Barberini, koja je do sada služila prvenstveno kao park zbog svog prostranog posjeda. Izvorno je bila mala palača koju je sagradio Scipione Visconti u 17. stoljeću na području tada poznatom kao „Mompecchio“.

Godine 1630. kupio ju je Taddeo Barberini, nećak pape Urbana VIII., koji je proširio vrtove maslinicima, voćnjacima, živicama i šetnicom popločanom kamenom.

Foto: Vatican Media

Muzejski kompleks je i dalje otvoren za javnost

Posjeti muzeju nastavit će se čak i tijekom boravka pape Lava XIV, iako s nekim promjenama u rasporedu, ovisno o Papinim javnim događajima, posebno nedjeljom tijekom molitve Angelusa, kada se vjernici okupljaju na obližnjem Trgu slobode.

Osim Maurova vrta i Tajnog vrta, posjetitelji mogu sudjelovati i u posebnim obilascima obično zatvorenih područja koji otkrivaju privatni život papa: od malog vrta Urbana VIII. i kapela, do Bilijarske i Glazbene sobe.

Međutim, tijekom boravka pape Lava XIV., Vatikanska zvjezdarnica je zatvorena za javnost.

Prostori koje vrijedi posjetiti

Srce muzejskog kompleksa je Apostolska palača. Ulaznice se mogu kupiti na blagajni ili na mrežnoj stranici Vatikanskih muzeja.

One omogućuju pristup Apostolskoj palači koja uključuje galeriju na prvom katu, u kojoj se nalaze portreti svih papa od 16. stoljeća do danas, kao i sobe na drugom katu gdje su pape nekada boravili.

To uključuje konzistorijsku dvoranu, prijestolnu sobu, švicarsku sobu, spavaću sobu, privatnu kapelu, knjižnicu i radnu sobu. Ovim prostorima su nekada pristupali samo papini najbliži suradnici.

Foto: Vatican Media

Galerija s papinskim portretima

Muzejski kompleks također uključuje pristup povijesnim zbirkama i novim izložbenim prostorima otvorenima u veljači 2024.

Trenutno su u ulaznicu uključene tri izložbe: „Bellini i Sodoma – Muka Kristova“, „Castel Gandolfo 1944.“ i izložba posvećena Rafaelovoj tapiseriji „Kamenovanje svetog Stjepana“.

Utočište tijekom Drugog svjetskog rata

Izložba o 1944-oj obilježava vrijeme kada je papinska rezidencija, zbog svog eksteritorijalnog statusa (izdvojeni teritorij Države Vatikanskoga Grada), po nalogu pape Pija XII. postala sigurno utočište za više od 12 tisuća raseljenih osoba koje su bježale od bombardiranja Drugog svjetskog rata.

Papa u Castel Gandolfu / Foto: Vincenzo Livieri/REUTERS

Propovijed riječju i primjerom

Lava XIV. su na početku ljetnog odmora, na ulicama dočekale stotine vjernika. Papa je po dolasku zaustavio automobil i izašao da bi pozdravio okupljene, blagoslovio djecu i rukovao se s vjernicima.