Važno je istaknuti da je ova suglasnost jedan od segmenata složenog crkvenog postupka koji se odvija u više faza. Osnivanjem Postulature za kauze svetih Riječke nadbiskupije u lipnju 2024. godine započeo je sustavan rad na prikupljanju povijesne dokumentacije i istraživanju mogućih kandidata za oltar.

Po završetku prve faze postupka sastavljen je popis 21 kandidata za koje postoji snažna moralna sigurnost da su podnijeli mučeničku smrt iz mržnje prema vjeri. Tu činjenicu potrebno je dodatno dokazati u biskupijskom postupku, nakon čega se cjelokupna dokumentacija upućuje Dikasteriju za kauze svetih u Rimu.

Kauzu Riječke nadbiskupije čini šesnaest svećenika, među kojima je i jedan franjevac iz Franjevačke provincije svetih Ćirila i Metoda, te pet laika – tri muškarca i dvije žene. Njihovo mučeništvo snažno je prisutno u zajednicama iz kojih potječu ili u kojima su djelovali, a potvrđuju ga brojni povijesni izvori i svjedočanstva.

‘Gledamo ih kao evanđeoske svjedoke u teškim vremenima. Oni su svjedoci kršćanske ljubavi i otvorenosti prema svakom čovjeku u razdobljima snažnih ideoloških podjela’, poručuju iz Postulature.

Rijeka je u razdoblju prije i tijekom Drugoga svjetskog rata bila multikulturno središte obilježeno procesima mađarizacije, talijanizacije i germanizacije. Upravo u takvim okolnostima ovi su ljudi, neovisno o političkim i nacionalnim ili ideološkim pritiscima, ostali vjerni evanđelju, stavljajući u središte Bogom dano i neotuđivo dostojanstvo čovjeka. Pomagali su svima, odbijajući ideološke etikete i podjele, često riskirajući vlastite živote kako bi zaštitili druge.

Mogući kandidati za oltar obuhvaćeni ovom kauzom svoju su vjernost posvjedočili svojim služenjem, žrtvom, oprostom i ljubavlju za druge – bez obzira na nacionalnost, jezik, društveni položaj. Njihovi su se životi utkali u identitet riječke Crkve i njezino poslanje, a njihovo svjedočanstvo ostaje trajno upisano u njezino pamćenje.

Kandidati za biskupijsko istraživanje o mučenštvu su:

1.      Martin Bubanj  +1945. – nositelj kauze;

Generalni vikar Sušačkog vikarijata  (biskupski delegat), župnik na Sušaku. Veliki pastoralni djelatnik, kateheta, propovjednik, obljubljeni svećenik. Po uhićenju svima podjeljuje odrješenje. Mučenički ubijen i bačen u jamu Bezdan u Kostreni.

2.      Andrija Loušin +1937.

Župnik u Lokvama. Odvraćajući mladiće da ne idu u Španjolski građanski rat, mučenički je ubijen u župnom domu.

3.      Ladislav Šporer +1941.

Župnik i dekan u Delnicama. Neumorni pastoralni radnik, promicatelj katoličkih društava. Organizator nezaboravnog Euharistijskog kongresa. Mučenički je ubijen spremajući se služiti Sv. Misu Zornicu.

4.      Josip Pretner +1943.

Župnik u Liču. Veliki promicatelj Katoličke Akcije, pobožan i revan svećenik. Nakon teškog mučenja ubijen zajedno s bratom i sestrom.

5.      Juraj Matijević +1943.

Župnik u Gerovu. Nakon lažnog poziva bolesniku, kamenovan.

6.      Zvonimir Milinović +1943.

Župnik u Podstenama. Gorljivi propovjednik. Nakon velikog mučenja, odrezanog jezika, ubijen razapinjanjem.

7.      Vjekoslav Gržanić +1943.

Župnik u Ravnoj Gori. Odvraćajući župljane od neprijateljskog djelovanja prema Crkvi, mučenički ubijen.

8.      Andrija Mavrinac  + 1943.

Svećenik Krčke biskupije. Župnik u Korniću. Nakon teškog mučenja bačen u jamu u zaleđu Crikvenice.

9.      Stjepan Petranović +1944.

Župnik u Bribiru. Pisac i suradnik velikog broja katoličkih listova. Vrstan pastoralac. Više puta odvođen u šumu i zastrašivan. Umro od posljedica mučenja u bolnici u Kraljevici.

10.  Stjepan Horžić +1945.

Kapelan u Mrkoplju i upravitelj župa Ravna Gora i Vrbovsko. Otac mladih, gorljiv i hrabar svećenik. Streljan u Delnicama moleći i opraštajući svojim ubojicama.

11.  Matija Burić  +1945.

Župnik u Šmriki. Osnivač župe. Spasio mjesto od uništenja. Sudjelovao u spašavanju Židova. Mučenički ubijen iz mržnje prema vjeri. Prije smrti zatražio da izmoli pokajanje.

12.  Viktor Perkan +1945.

Župnik i dekan u Jelšanama, slovenskom dijelu Riječke biskupije. Ubijen prigodom sprovoda na mjesnom groblju. Odmah je prenesen u župni dom gdje mu je brat svećenik podijelio Bolesničko pomazanje.

13.  Fra Eugen Kukina +1945.

Franjevac Provincije sv. Ćirila i Metoda, vikar samostana na Trsatu. Mučenički ubijen iz mržnje prema vjeri u Sušačkoj bolnici brojnim ubodima kuhinjskim nožem.

14.  Srećko Blažević +1946.

Župnik i dekan na Jelenju. Promicatelj Katoličke Akcije i katoličkih društava, otrovan u Sušačkoj bolnici.

15.  Alojzije Kristan +1947.

Upravitelj župe Mune. Nakon obavljenih pastoralnih dužnosti u župi Mune, ubijen iz mržnje prema vjeri na putu prema Vodicama.

16.  Milan Hlača  +1951.

Svećenik na liječenju. Prema svjedočanstvu vjernika otrovan penicilinom u Riječkoj bolnici iz mržnje prema vjeri.

17.  Nikola Maljac +1942.

Župa Jelenje. Član Katoličke Akcije, osoba velike pobožnosti i dobrote. Izjavljuje kako bi volio umrijeti za Boga. Nakon razapinjanja i paljenja, uz izrugivanje nazočnih: ” Neka mu sad pomogne Onaj komu se moli “, ubijen iz mržnje prema vjeri i bačen u jamu.

18.  Ladislav Pretner  +1943.

Brat svećenika Josipa Pretnera te njegov pomoćnik i suradnik u djelima Katoličke Akcije. Nakon teškog mučenja ubijen je u Liču zajedno sa bratom svećenikom i sestrom Julikom.

19.  Julika Pretner  +1943.

Sestra svećenika Josipa Pretnera i njegova župna domaćica. Nakon teškog mučenja ubijena je u Liču zajedno sa braćom, svećenikom Josipom i Ladislavom.

20.  Franjo Grabar +1944.

Župa Jelenje – Sušak. Pjesnik, član Katoličke Akcije. Radi zdravstvenih razloga napušta Sjemenište u Travniku te upisuje Gimnaziju na Sušaku. U svojim pjesmama na mističan način najavljuje svoju smrt. Pomaže u spašavanju Židova. Na dan mature nakon koje se sprema stupiti u Bogosloviju, ubijen je na stepenicama Sušačke gimnazije uz riječi ” Bože, smiluj im se za sve”.

21.  Marija Jakovac +1945.

Župa Mrkopalj. Majka obitelji, članica župne molitvene zajednice. Nakon premlaćivanja, odvedena je pred očima svoje djece uz riječi: “Za Krista Kralja i u hladan grob!”. Streljana je u Delnicama.

Više pročitajte na stranicama IKA-e.