Krajem listopada u prostorijama kustodijalne kurije samostana Svetoga Spasitelja u Jeruzalemu predstavljeno je stanje i napredak obnove poda Bazilike Svetoga groba, koje je izložila prof. Francesca Romana Stasolla, znanstvena koordinatorica projekta.

Projekt obnove pokrenut 2019. godine predstavlja primjer ekumenske suradnje među Crkvama koje dijele odgovornost za Sveti grob.

Cilj radova jest potpuna obnova i zamjena dotrajaloga kamenog poda Svetišta, uz očuvanje liturgijskih potreba i povijesnog rasporeda prostora.

Bazilika Svetoga groba u Jeruzalemu / Foto: Cathopic

Radovi se izvode etapno kako bi vjernicima bio omogućen pristup i nesmetano održavanje bogoslužja.

Arheološka istraživanja provedena tijekom obnove otkrila su slojevitu povijest područja Svetoga groba.

Među najznačajnijim nalazima ističu se:

rimski i bizantski slojevi koji svjedoče o pretvorbi prostora iz kamenoloma i nekropole u mjesto štovanja, ostaci antičkih podova i mozaika te paleobotaničke analize koje potvrđuju postojanje poljoprivrednih aktivnosti prije izgradnje svetišta.

Bazilika Svetoga groba / Foto: Ante Mateša

Cjelokupan proces dokumentiran je trodimenzionalnim digitalnim sustavima, što omogućuje znanstvenu rekonstrukciju svake faze istraživanja.

Postavljanje novih kamenih ploča započelo je u ljeto 2025. godine u prostoru oko Edikule Svetoga groba, čime je započela završna faza projekta. Završetak radova predviđen je u narednim mjesecima, nakon čega će bazilika ponovno dobiti potpuno obnovljen i stručno dokumentiran pod.

Suradnja između Kustodije Svete Zemlje, lokalnih kršćanskih zajednica i Sveučilišta „La Sapienza” potvrđuje Baziliku Svetoga groba kao iznimno mjesto dijaloga između vjere, kulture i znanosti.

Veliki četvrtak u bazilici Svetog groba / Foto: Kustodija Svete Zemlje (CTS)

Susretu su nazočili predstavnici različitih kršćanskih zajednica koje dijele skrb nad Svetištem, među njima grčki pravoslavni patrijarh Teofil III., kustod Svete Zemlje fra Francesco Ielpo te brojni predstavnici civilnih i crkvenih institucija.

Prvi i jedini asirski natpis u Jeruzalemu

Još jedno vrijedno otkriće je i arheološki nalaz star oko 2700 godina pronađen u blizini Zapadnog zida jeruzalemskog Hrama koji donosi novo svjetlo na povijest odnosa između Kraljevstva Jude i Asirskog Carstva.

Glineni ulomak veličine 2,5 centimetra sadrži klinasti natpis na akadskom jeziku i potječe iz razdoblja Prvoga židovskog hrama.

Ostaci židovskog hramskog prostora iz vremena drugog Hrama / Foto: Ante Mateša

Priopćenje Izraelske uprave za starine navodi da je riječ o prvom i jedinom asirskom natpisu ikada pronađenom u Jeruzalemu.

Natpis na glinenoj pločici prikazuje poreznu obvezu Kraljevstva Jude prema Asirskom Carstvu. Arheološka procjena tumači nalaz kao izravan dokaz službene komunikacije između dvaju kraljevstava u 8. ili 7. stoljeću prije Krista.

Zid plača / Foto: Ante Mateša

Izjava voditeljice iskopavanja Ayale Zilberstein ističe da otkriće produbljuje razumijevanje asirske prisutnosti u Jeruzalemu i pokazuje koliko je njihov utjecaj bio snažan u političkim i gospodarskim poslovima tadašnjega vremena.

Tekst natpisa ne sadrži ime kralja Jude, no kontekst i očuvani fragmenti upućuju na razdoblje vladavine kraljeva Ezekije, Manašea ili početka vladavine kralja Jošije.

Analiza sastava gline pokazuje podrijetlo pločice iz jednog od asirskih upravnih središta, vjerojatno iz Ninive, Ašura ili Nimruda, što upućuje na njezin službeni karakter.

arheološki ostaci na području židovskog hrama / Foto: Ante Mateša

Zapadni dio Jeruzalema u razdoblju Prvoga hrama označen je ovim nalazom kao administrativno središte grada. Arheološko tumačenje ukazuje da je riječ o području u kojem su djelovali visoki dužnosnici i kraljevski službenici povezani s međunarodnim odnosima i prikupljanjem poreza.

Napetosti između Kraljevstva Jude i Asirskog Carstva prepoznate su u sadržaju natpisa.

iskapanje ispod južnog zida gdje je pronađena pločica iz asirskog vremena / Foto: Ante Mateša

Arheološka interpretacija povezuje nalaz s mogućim poreznim ustankom, sličnim onome koji spominje Biblija u izvještaju o pobuni kralja Ezekije protiv asirskog kralja Sanheriba, prenosi IKA.