Ukrajinska grkokatolička Crkva (ukr. Українська греко-католицька церква (УГКЦ)), također poznata kao Ukrajinska katolička Crkva, jedna je od izravnih sljednica srednjovjekovne Ukrajinske Crkve, osnovane prihvaćanjem kršćanstva u Ukrajini, odnosno Kijevskoj Rusi 988. godine. Spada među vodeće katoličke Crkve u Europi i ujedno je najveća Katolička Crkva prema bizantskom crkvenom obredu te izravno odgovorna Svetoj Stolici.
Ukrajinska katolička Crkva ima ured u Vatikanu, u kojemu trenutačno predsjeda arhiepiskop Svjatoslav Ševčuk (čiji je prethodnik kardinal Ljubomir Husar); veliki nadbiskup Kijeva-Galiča i cijele Ukrajine. Zbog svoje burne povijesti, ta Crkva danas ima svoje brojne filijale među dijasporom širom svijeta, posebno u Poljskoj, Kanadi i SAD-u. U Ukrajini živi oko 6 milijuna grkokatolika, što ih čini manjinom među građanima pravoslavne vjeroispovijesti, ali Ukrajinska katolička Crkva u Ukrajini i svijetu ima izrazito veliki broj svojih posve neovisnih institucija.
Zajedništvo s Rimom
Ukrajinska Katolička Crkva smatra se tradicionalnom ukrajinskom Crkvom koja je prihvatila nadležnost Svetog Oca u Rimu nakon pada i degradacije Crkve u Konstantinopolu tijekom 15. i 16. stoljeća. Kao rezultat dogovora između ukrajinskih crkvenih poglavara i Svete Stolice u Rimu, 1596. stvorena je Brest-Litovska crkvena unija. Tim su činom svi Ukrajinci, zajedno s Bjelorusima prihvatili nadležnost Rima, ali i zadržali vlastiti bizantski crkveni obred i druga zatražena prava.
Spomen slavlje 400. obljetnice Unije predvodio je izaslanik pape Ivana Pavla II., zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić.
Gubitak ukrajinske autonomije na prijelazu s 17. na 18. stoljeće Ukrajinsku je Crkvu nasilno podredio Ruskoj pravoslavnoj Crkvi. Konstantinopol je izgubio crkvenu važnost, Rim se udaljio s prostora Ukrajine zbog sve jačeg pritiska vlasti u Moskvi, odnosno Sankt Peterburgu, koji su počeli realizirati ideologiju Trećeg Rima. Tom je ideologijom Moskva pretendirala zauzeti vodeće mjesto među svim istočnoslavenskim vjernicima i njihovim crkvenim institucijama.
Ukidanje autonomije
Ukrajinska katolička Crkva u istočnoj Ukrajini nikada se više nije oporavila i vratila pod jurisdikciju Svete Stolice.
Kao rezultat svih političkih represija, danas u Ukrajini djeluju četiri jake Crkve, no samo se Ukrajinska grkokatolička Crkva i Ukrajinska autokefalna pravoslavna Crkva (osnovana u 20. stoljeću) smatraju autentičnim ukrajinskim Crkvama.
Uz dvije navedene, u Ukrajini djeluju i Ukrajinska pravoslavna Crkva Kijevske patrijaršije i Ukrajinska pravoslavna Crkva Moskovske patrijaršije. U posljednjoj Crkvi većinu vjernika čine etnički Rusi, kojih u Ukrajini ima oko 8 milijuna.
Ukrajinski rimokatolici
Dodajmo da, naravno, u Ukrajini postoji i manjinska Rimokatolička Crkva, kojoj je na čelu nadbiskup Mieczysław Mokrzycki, sa sjedištem u gradu Lvivu. Prema određenim statistikama, u Ukrajini je sve do osamostaljenja prebivalo najmanje 8% vjernika rimokatoličke vjeroispovijesti, a danas ih u Ukrajini živi svega oko milijun. Rimokatolička Crkva ima posebno kvalitetnu suradnju sa sestrinskom Ukrajinskom grkokatoličkom Crkvom.