Nažalost, među 41 poginulih je i 18 djece, svećenik koji je slavio misu, petogodišnje trojke, njihova majka, baka i tetka, piše portal Katoličkog tjednika, nedjelja.ba. U pola milijuna džamija nije bilo nijednog požara, a u 3 000 crkvi njih čak 100.

Uzimajući u obzir da su radikalni muslimani zapalili, ili bacali bombe, na stotine koptskih crkava tijekom prošlog desetljeća, često i kada su crkve prepune, teško je odoljeti tom objašnjenju.

Nadnevak požara je sumnjiv

Tužno je što ovo nije prvi požar u crkvama u Imbabi. Vrijedi podsjetiti kako je 2011. oko 3 000 muslimanskih prosvjednika zapalilo tri koptske bogomolje u ovome mjestu uz povike “Allahu Akbar”. U tim neredima ubijeno je 12 kršćana.

Štoviše, datum požara crkve, 14. kolovoza, u biti je godišnjica kada su članovi i simpatizeri Muslimanskog bratstva napali i zapalili 62 koptske crkve 15. i 16. kolovoza 2013. nakon što je svrgnut tadašnji predsjednik Muhammad Morsi.

Jasno je kako 14. kolovoza nije 15. ili 16. kolovoza, ali najbliži je onim datumima koji bi, budući da je padao u nedjelju, imali najviše kršćana u crkvi, što ga čini idealnim danom za “komemorirati” događaje koje je predvodilo Muslimansko bratstvo 2013.

U svakom slučaju, službena priča je da je nedavni požar uzrokovala “neispravna električna instalacija”. Međutim, kao što su primijetili mnogi ovo je objašnjenje sumnjivo ako ni zbog čega drugoga nego zbog toga što je ponuđeno doslovno nekoliko minuta nakon što je požar izbio. Naime, kao što je dobro poznato, potrebna je ozbiljna, dugotrajna istraga prije nego što se takva odluka može donijeti – ne minute.

Krivica je na vlastima još od Osmanskog Carstva

Bilo kako bilo, čak i ako je neispravna električna instalacija ubila kršćane u crkvi, Vlada Egipta još uvijek je u velikoj mjeri kriva. Još od osmanskog vremena – štoviše, od arapsko-islamskog osvajanja – stroga ograničenja, temeljena na šerijatskim odredbama, učinila su kršćanima gotovo nemogućim ne samo izgradnju već i popravak crkava. Iako je zakon iz 2016. najavljen kao ukidanje ovih drakonskih odredbi, praktički govoreći, malo se toga promijenilo: do danas je većina koptskih crkava u Egiptu loše građena, skučena i s lošim instalacijama.

Jedan aspekt te diskriminacije su vladina ograničenja na izgradnju, obnovu i popravak crkava u ovoj većinski muslimanskoj zemlji.

Čak je i New York Times izvijestio: “Kopti su se dugo žalili da su žrtve diskriminacije na temelju svoje vjere. Jedan aspekt te diskriminacije su vladina ograničenja na izgradnju, obnovu i popravak crkava u ovoj većinski muslimanskoj zemlji. Ova su ograničenja ostavila mnoga molitvena zdanja u zapuštenom stanju i učinila ih opasnima.”

Foto: nedjelja.ba

Stambena zgrada postala crkvom

Nedavno u vatri uništena bogomolja Abu Seifein nije bila prava crkva u klasičnom smislu te riječi, nego četverokatna stambena zgrada u uskoj uličici u četvrti Imbaba gdje su dva stana na gornjim katovima postupno adaptirana u bogoslužni prostor. Stoga, nije ni čudo što kršćani nisu mogli pobjeći kroz uska vrata koja nisu mogla olakšati izlazak u nuždi.

Nadalje, kako stoji u jednom izvješću “očevici su rekli da su vatrogasna i kola hitne pomoći stigla na mjesto više od sat vremena nakon što su signalizirali požar, iako su bila stacionirana u obližnjoj ulici”, što je dovelo do više izgubljenih života koji su se mogli spasiti.

Kako bi se spriječilo te laži mjesna biskupija je dala izvješće kako u tom trenutku nije bilo struje u crkvi jer su klima uređaji bili isključeni.

Doista, sve nabrojano kao da želi naglasiti nepoštivanje Egipta prema osnovnim pravima svojih koptskih građana i njihovih mjesta bogoslužja.

Nažalost, manje od tri dana nakon zapaljenja crkve Abu Seifein, još jedna koptska crkva, Anba Bishoy u Minyi, bila je spaljena. I tu je gotovo momentalno izbačeno saopćenje da su krive instalacije. Kako bi se spriječilo te laži mjesna biskupija je dala izvješće kako u tom trenutku nije bilo struje u crkvi jer su klima uređaji bili isključeni. Kao odgovor na to istražni su organi samo dan kasnije ponudili još apsurdniji razlog: “uzrok su bile zapaljene svijeće u rukama djece”.

Ispraćaj zemnih ostataka poginulih u požaru ili stampedu

Tri vrste krivaca u statistici progona

U nedavnom programu posvećenom raspravi o tragediji u crkvi Abu Seifen egipatski pisac i istraživač Magdi Khalil iznio je neka važna zapažanja. Od oko 3 000 crkava u Egiptu, stotine njih su zapaljene u proteklih 50 godina. U međuvremenu, iako u Egiptu postoji najmanje pola milijuna džamija i molitvenih dvorana, nijedna nikad nije zapaljena.

Ove brojke dodatno naglašavaju ekstremnu diskriminaciju u Egiptu: s obzirom na to da kršćani čine najmanje deset posto ukupnog stanovništva Egipta, trebali bi imati najmanje 50 000, a ne samo 3 000 crkava. Nije ni čudo što su bogoslužni prostori uvijek skučeni sa mnoštvom kršćana u neadekvatnim zdanjima, što ih čini opasnijima u slučaju požara, javlja mrežna stranica raymondibrahim.com.

Khalil je također rekao da su u proteklih 50 godina tri, i samo tri, razloga bila odgovorna za veliki broj spaljenih crkava u Egiptu:

1) radikalni muslimani (rulje ili teroristi)

2) prirodni uzroci (neispravne žice, itd.) od kojih su većina nusprodukti spomenutih drakonskih ograničenja za kršćane

3) Egipatske državne sigurnosne agencije koje iz vlastitih razloga pale crkve

Kopti u Egiptu samo traže sve ono što imaju i drugi građani / Foto: nedjelja.ba

Nakon što je istaknuo da oni koji napadaju kršćane u Egiptu rijetko, ako uopće, imaju ikakve posljedice, Khalil je rekao kako je: “Huškanje protiv Kopta svakodnevno u Egiptu. Optuživanje Kopta da su nevjernici je svakodnevno u Egiptu! Ruganje kršćanstvu i svetinjama kršćanstva te optužbe da je Biblija iskrivljena svakodnevno su u Egiptu!”

Na kraju, da se zaključiti kako, bez obzira tko je iz tri stavke istraživanje Magdija Khalija odgovoran, krivo je egipatsko političko vodstvo i vlada.

Napomena autora: od objavljivanja ovog članka 17. kolovoza, još tri koptske crkve su se zapalile u Egiptu, iako su u svakom slučaju požari navodno bili mali i brzo obuzdani.