“Ponovno pozivam da prestanemo koristiti religije za poticanje mržnje, nasilja, ekstremizma i slijepog fanatizma te da se suzdržimo od korištenja Božjeg imena za opravdavanje djela ubojstava, progonstva, terorizma i ugnjetavanja”, Papin je tweet na Međunarodni dan sjećanja na žrtve nasilja na temelju vjere ili uvjerenja koji se obilježava 22. kolovoza, javlja Vatican news.

I renew my appeal to stop using religions to incite hatred, violence, extremism and blind fanaticism, and to refrain from using the name of God to justify acts of murder, exile, terrorism and oppression. #AgainstReligiousViolence

— Pope Francis (@Pontifex) August 22, 2023

Florian Ripka, ravnatelj Kirche in Not ističe da su povećana kršenja svih ljudskih prava, uključujući vjerske slobode. Između ostalog, to je uzrokovano održavanjem i učvršćivanjem vlasti u rukama autokrata i vođa fundamentalističkih skupina.

Drugi razlog tiče se situacija u islamističkim zemljama. “Zabrinuti smo zbog onoga što se događa u podsaharskoj Africi, u zemljama poput Burkine Faso, Nigera, Malija i Mozambika. U svim tim zemljama vidimo da vlade sve manje poduzimaju mjere protiv udruga poput Boko Harama i sljedbenika takozvane Islamske države.”

Treći razlog zašto se krše prava vjerskih sloboda su ultra-nacionalističke zemlje, primjerice Indija. Dodaje da postoji razlika između sjevera Indije i juga, na primjer, u Kereli, gdje u cjelini postoji vjerska sloboda.

Hibridni progoni

Aid to the Church in Need International također bilježi hibridne vrste progona, tj. “željeznu šaku u baršunastoj rukavici”. Neke zemlje primjenjuju kontroverzne zakone koji ograničavaju vjerske slobode ili diskriminiraju određene vjerske zajednice, uglavnom bez protesta. S druge strane, nasilni napadi na sljedbenike “pogrešne” vjere su “normalizirani” i uglavnom nisu procesuirani (npr. u Latinskoj Americi).

Tipično, većina vjerskih skupina koje doživljavaju progon potječu iz manjinskih vjerskih zajednica. Međutim, većina vjerskih zajednica sve češće doživljava progon (Nigerija, Nikaragva).

Neke zemlje primjenjuju kontroverzne zakone koji ograničavaju vjerske slobode ili diskriminiraju određene vjerske zajednice, uglavnom bez protesta.

U razvijenim zemljama društveni mediji korišteni su za marginaliziranje i napad na vjerske skupine. Takvi su incidenti potkopali temeljne vrijednosti, uključujući slobodu savjesti, mišljenja, vjere, izražavanja, kretanja i okupljanja.

Nakon pandemije, većina svjetskih regija bilježi povratak velikog broja vjernika na proslavu značajnih vjerskih blagdana, koji su javni izrazi religioznosti.

U razvijenim zemljama društveni mediji korišteni su za marginaliziranje i napad na vjerske skupine. Takvi su incidenti potkopali temeljne vrijednosti, uključujući slobodu savjesti, mišljenja, vjere, izražavanja, kretanja i okupljanja.

Aid to the Church in Need International primjećuje da su se inicijative za međureligijski dijalog povećale. Papa Franjo i drugi crkveni poglavari diljem svijeta proširili su svoje odnose s drugim vjerskim zajednicama.