Budite „pjesnici mira“, nasljedujte uzor „Dobroga pape“ Ivana XXIII. i Martina Luthera Kinga, te dvojice sanjara, dvojice proroka – potaknuo je papa Franjo oko 6000 učenika i nastavnika, sudionika susreta o odgoju za mir i skrb koji je organizirala talijanska Nacionalna mreža Školā za mir, a s kojima se danas susreo u Dvorani Pavla Šestoga. Audijencija s Papom vrhunac je niza aktivnosti i inicijativa formacije koje će završiti Hodom od Perugie do Asiza, u svibnju sljedeće godine, kada će biti također objavljeni rezultati rada i prijedlozi mladića i djevojaka, donosi Vatican News.

Brinuti o drugima

“Brojna su bila svjedočanstva, koja su se izmjenjivala s trenutcima šutnje za žrtve sukoba i one koji su život izgubili u moru. Mnogo je bilo i apela da se odbaci rat i promiče mir. Mir koji se gradi brigom o našoj braći i sestrama”, rekao je papa Franjo.

Često govorimo o miru kada se osjećamo izravno ugroženi, kao u slučaju mogućega nuklearnoga napada ili rata koji se vodi na našem pragu. Kao što nas pravā migranata zanimaju kada imamo nekog rođaka ili prijatelja koji su emigrirali. Mir nas se, zapravo, uvijek tiče! Kao što nas se uvijek tiče i drugi, brat i sestra, stoga se moramo brinuti o njemu ili o njoj.

Uzor Dobroga Samarijanca

“Kao uzor skrbi ‘bez premca’, papa Franjo je istaknuo Dobroga Samarijanca iz Evanđelja, koji je pomogao ranjenom strancu uz cestu. Nije znao je li taj nesretnik dobar čovjek ili nitkov, je li bogat ili siromašan, obrazovan ili neuk… Nije znao je li sâm pridonio svojoj nesreći ili ne. Evanđelje kaže: ‘Vidje ga, sažali se’; dakle nije si postavio mnogo pitanja nego je slijedio samilost”, istaknuo je Papa.

Pročitajte encikliku „Pacem in terris“

Osim Dobroga Samarijanca, Sveti je Otac istaknuo još dvije osobe kao svjedoke na koje se valja osloniti. Prvi je sveti Ivan XXIII.

Zvali su ga “Dobri papa”, ali i “papa mira”, jer je u onim teškim početcima šezdesetih godina, obilježenih velikim napetostima – izgradnjom Berlinskoga zida, kubanskom krizom, hladnim ratom i nuklearnom prijetnjom  – objavio poznatu i prorošku encikliku ‘Pacem in terris’. Sljedeće će godine napuniti 60 godina, ali je vrlo aktualna!

Papa Ivan obratio se svim ljudima dobre volje, tražeći mirno rješenje svih ratova kroz dijalog i razoružanje – napomenuo je papa Franjo. Bio je to apel koji je izazvao veliku pozornost u svijetu, mnogo dalje od katoličke zajednice, jer je zahvatio potrebu cijeloga čovječanstva, koja postoji i danas. Zbog toga vas potičem da čitate i proučavate ‘Pacem in terris’, te slijedite taj put kako biste štitili i širili mir.

“I have a dream”

Iz tih godina proizlazi i svjedočanstvo još jednoga proroka našega vremena, Martina Luthera Kinga, dobitnika Nobelove nagrade za mir 1964. godine, koji je održao povijesni govor: „I have a dream“.

U američkom kontekstu snažno obilježenom rasnom diskriminacijom, učinio je da svi sanjaju s idejom o svijetu pravednosti, slobode i jednakosti. Rekao je: “Imam san da će moje četvero male djece jednoga dana živjeti u zemlji u kojoj ih nitko neće suditi prema boji njihove kože, nego prema dostojanstvu njihove osobe”.

Sanjajte velike stvari

“To je bila Kingova želja; a koji je vaš san za današnji i sutrašnji svijet?”, upitao je Papa prisutne mlade te ih potaknuo da sanjaju velike stvari, upravo poput Ivana XXIII. i Martina Luthera Kinga. Pritom ih je ponovno pozvao da sudjeluju na Svjetskom danu mladih u Lisabonu, u kolovozu 2023. godine. Oni, među vama, koji će moći doći, susrest će se s brojnim drugim mladićima i djevojkama iz cijeloga svijeta, svi ujedinjeni bratstvom utemeljenim na vjeri u Boga koji je mir, Otac Isusa Krista i naš Otac.

Ako nećete moći fizički doći, svejedno vas pozivam da pratite i sudjelujete, jer je sada, s današnjim sredstvima, to moguće.

Pjesnici mira

Na kraju, papa Franjo je svima poželio dobar hod u vremenu došašća; hod koji čine brojne malene geste mira, svakoga dana: geste prihvata, susreta, razumijevanja, blizine, praštanja, služenja… Geste učinjene srcem. Spomenuvši potom pjesnika Borgesa i njegovu pjesmu koja – kako je napisao – neće nikada doći do posljednjeg stiha, papa Franjo je poželio da prisutni mladi prihvate pjesnikov poziv da nastave njegovu pjesmu te da svatko od njih postane “pjesnik mira”.