Na spomendan sv. Nikole Tavelića, 14. studenoga, u perivoju uz dvoranu Posljednje večere na Sionu u Jeruzalemu, svečano će biti otkriven kip ovoga svetca dopremljen iz Hrvatske, u okviru proslave 50 godina od njegove kanonizacije.
Kip koji je djelo akademskog kipara Vida Vučaka, u ime kustosa Franjevačke kustodije Svete Zemlje i gvardijana samostana na Sionu fra Francesca Pattona otkrit će diskret Kustodije fra Sandro Tomašević, OFM. Planirano je da na svečanosti sudjeluju svih svećenici Hrvati koji djeluju u Svetoj Zemlji, javlja Nedjelja.ba.
Tim povodom od 9. do 16. studenog Udruga Sveta Zemlja organizira hodočašće te će na ovom znakovitom događaju sudjelovati i hrvatski hodočasnici.
Kip je inače napravljen u okviru proslave 50 godina od kanonizacije Sv. Nikole Tavelića (21. lipnja 1970.) te je, prema ideji tadašnjeg gvardijana samostana Sv. Duha u Zagrebu fra Tomislava Glavnika, OFM Conv., trebao biti u studenom 2020. dopremljen u Jeruzalem i otkriven. Međutim, planove je poremetila pandemija koronavirusa, te će istim povodom biti svečano otkriven na svečev spomendan ove godine.
U međuvremenu ga je 2020., na dan proglašenja svetim prvog kanoniziranog hrvatskog sveca, u Nacionalnom svetištu sv. Nikole Tavelića u rodnom mu Šibeniku, blagoslovio šibenski biskup mons. Tomislav Rogić.
„Sveti Nikola Tavelić iz rodnoga Šibenika s proslave odlazi u Jeruzalem na mjesto mučeničke smrti. Na taj način Hrvati uzvraćaju svome sunarodnjaku na toj divnoj žrtvi i svjedočanstvu koje je dao, a ova gesta spomenika ostat će sjećanje na to“, kazao je tada za IKA-u rektor svetišta fra Ivan Bradarić.
Kip će sada krasiti perivoj uz franjevačku crkvu Ad Cenacullum na Sionu, u blizini koje se nalazi i Davidov grob te je to područje svojevrsno mjesto susreta različitih kršćanskih denominacija kao i ljudi drugih religija.
Sam samostan bio je posljednje boravište sv. Nikole Tavelića prije nego li je s trojicom subraće iz Francuske i Italije, o muslimanskoj svetkovini Kurban-bajrama 1391. pošao kadiji da razgovaraju o „stvarima vrlo korisnim i spasonosnim za njihove duše“. Nakon što su nazočne pozvali na obraćenje i krštenje to je kadiju razljutilo te ih je osudio na smrt, koju je svjetina realizirala 14. studenoga sasjekavši ih mačevima i bacivši na lomaču.
Više o kipu doznajte OVDJE.