Spoj vjerničke, duhovne i kulturne dimenzije prožima Pariz i Francusku. O hodočašću u "Kršćanski Pariz", staru kći kršćanstva koja je kroz stoljeća bila dom mnogim svecima pa i Hrvatima poput Antuna Matoša, bl. Ivan Merza, Đure Gračanina i Brune Bušića, razgovarali smo s doc. dr. sc. Tomislavom Kovačem, profesorom s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji grupama koje prati u Francuskoj rado priča kršćanske anegdote i povijesne činjenice na kojima su nastali Pariz i Francuska.
O hodočašću u Pariz za kršćane katolike koji žele produbiti duhovnost i svoje znanje o vjeri, u emisiji “Aktualno” Hrvatskog katoličkog radija govorio je doc. dr. sc. Tomislav Kovač, pročelnik Katedre fundamentalne teologije KBF-a Sveučilišta u Zagrebu.
Ovaj teolog uvijek se zanimao za ulogu Crkve i kršćanstva u svijetu koji je obilježen sekularizmom. Njegovu pozornost privukla je Francuska u kojoj je odrastao i koja je začetnica moderne političke figure Europe.
Montmartre / Foto: Tomislav Kovač
“Već dvadesetak godina Francuskom vodim turističke grupe kao pratitelj i primijetio sam da postoji bogatstvo sadržaja koji je obilježio povijest ove države, poput gradova, crkvi, vladara, kulturnih događaja i institucija. Radeći s putnicima, koji su prije svega bili turisti, nerijetko bih u povijesni sadržaj ubacio kršćanske anegdote kako bi se turisti prisjetili tih događaja ili naučili da u Parizu i Francuskoj još uvijek postoji mnogo kršćanskih znakova.”
Putovanje “Hodočašće u Pariz” nastalo je spontano na stručnom studiju Teološke kulture na KBF-u. Nakon što su se polaznici studija poželjeli družiti i izvan prostora fakulteta, u razgovoru s jednom studenticom prof. Kovač je spomenuo mogućnost hodočašća u “Kršćanski Pariz”. Program je ubrzo predstavljen cijeloj godini.
Katedrala Notre-Dame / Foto: Tomislav Kovač
doc. dr. sc. Tomislav Kovač
Spoj hodočašća, evangelizacije i turizma
“Putovanje smo okarakterizirali kao duhovno, turističko i studijsko. Ta duhovna dimenzija je i hodočasnička jer ćemo imati pratnju svećenika te u Parizu svakodnevnu misu. Aspekt duhovnosti je vrlo važan za ovo hodočašće.”
Kovač je naglasak stavio na povezanost teologije i kulture koje su sredstvo evangelizacije u ovom slučaju. Istaknuo je da povijest, spomenike i događaje od važnosti za tu zemlju valja tumačiti kroz duhovnost te zemlje.
“Turizam koji proizlazi iz posjeta jednom gradu iščitavat ćemo kroz crkve i četvrti u kojima se kulturni spomenici nalaze, jer nezamislivo je upoznati povijest Francuske bez povijesti kršćanstva.”
Zemlja kršćanstva čiji se duh ne može ugušiti
Do 19. stoljeća zaštitnica Francuske bila je Blažena Djevica Marija. “U Francuskoj možemo pronaći groblje sv. Vinka Paulskog i sv. Katarine Laboure, kao i mnoge svete ljude koji su utjecali na živote kraljeva i francuskog naroda.”
Kovač je kazao da je vitalnost katoličke Crkve u Francuskoj na liturgijskom i duhovnom prostoru bogatstvo koje će hodočasnici upoznati u susretu s ljudima, upoznajući druge i predstavljajući svoje.