Prema riječima glavne tajnice International Union of Superiors General organizacije s. Patricie Murray, “Izvori nade” dirljiv je i snažan primjer odlično ispričane priče, pišu na portalu Global Sisters Report.

International Union of Superiors General (Međunarodna konferencija viših redovničkih poglavara i poglavarica) svjetska je, kanonski odobrena, katolička organizacija koja predstavlja oko šesto tisuća časnih sestara i redovnica u osamdeset zemalja svijeta.

Žene koje su rekle NE ravnodušnosti.

Murray je navela kako ju je film duboko pogodio. Režirala ga je Lia Beltrami, a uključuje svjedočanstva časnih sestara koje rade na prevenciji trgovanja ljudima. Film je snimljen pod produkcijskom kućom Aurora Vision koja inače producira filmove o humanitarnim pitanjima, a film je naručen od Talithe Kum, svjetske religijske mreža protiv trgovanja ljudima u suradnji s Međunarodnom konferencijom viših redovničkih poglavara i poglavarica. Film dijeli naziv, “Izvori nade”, s međureligijskom inicijativom Talitha Kum organizacije na Bliskom istoku koja je stvorila zajedničku mrežu protiv trgovanja ljudima za žene različitih vjerskih opredjeljenja u Libanonu, Siriji i Jordanu, rekla je za Global Sisters Report međunarodna koordinatorica Talitha Kum organizacije, misionarka s. Gabriella Bottani.

“Izvori nade” nastao je kao odgovor na potrebu uključenih u ovu borbu za alatom koji bi pojačao svijest o problemu trgovanja ljudima i koji bi predstavio to osjetljivo pitanje na području Bliskog istoka. Radnja filma je usredotočena na priču mlade sirijske izbjeglice Shaime, čiji život se preokrene u tragediju kada prihvati bračnu ponudu muškarca iz Turske za kojega se ispostavi da je varalica uključen u mrežu trgovanja ljudima. Na početku filma s. Gabriella Bottani strastveno progovara o snažnom stavu koje su žene religija zauzele protiv trgovanja ljudima. Rekla je kako je to iskorištavanje na koje su žene religija rekle ne. “Govorimo ne ravnodušnosti”, navodi Bottani.

Dokumentarac je također prekretnica za organizaciju Talitha Kum koja je 2019. proslavila desetu obljetnicu što bi mogao biti početni korak u daljnjem promoviranju njihova rada i poruke o problemu trgovanja ljudima.

Točan broj žrtava se ne zna, a problem trgovine ljudima skriva se u principu ponude i potražnje gdje su razvijene zemlje one u kojima postoji potražnja zbog čega se ljudima trguje poput mesa.

Film je također primjer međureligijske solidarnosti. U filmu su dvije žene, muslimanka Esra’a Ali Salameh Alsheyab i kršćanka Wafa Aqeel Saleem Almakhamreh koje zajedno rade u programu Izvori nade u Jordanu. Na konferenciji za novinare u povodu predstavljanja filma, Almakhamreh je rekla kako su svi sudionici filma ujedinjeni u stavu da poruka koja se pokušava ovim dokumentarcem poslati jest nada. Salameh je navela da je nada neophodna jer one žene koje su u ratu uvijek pate najviše. Upravo zato trebali bismo probuditi svijest o ovom svjetski rasprostranjenom problemu.

O problemu trgovanja ljudima u siječnju ove godine održavale su se i važne znanstvene konferencije u Osijeku i Zagrebu na kojima je sudjelovala generalna tajnica Europske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica s. Marjolein Bruinen. Ona je održala predavanje “Trgovanje ljudima – iskustva iz prakse” te predstavila ovo moderno ropstvo kojim su danas pogođeni milijuni ljudi.

“Trgovanje ljudima može se definirati kao regrutiranje, premještanje, primanje te smještanje osoba uz uporabu sile radi iskorištavanja pojedinih osoba. Može se dogoditi na bilo kojem mjestu, a nalazimo ga u školi, na radnom mjestu ili u najbližem susjedstvu”, rekla je istaknuvši da ovaj rašireni problem pogađa sve društvene skupine – i žene i djecu i muškarce. Žene i djeca najčešće su žrtve seksualne eksploatacije, a muškarce se trguje za prisilni rad. S. Marjolein je istaknula da se točan broj žrtava trgovanja ljudima ne zna s obzirom da velik broj slučajeva nije prepoznat. Žrtve se ponekad boje, ne mogu prijaviti zločin ili pak institucije, nažalost, ne štite žrtve. Osim mnogih primjera s kojima se susrela, s. Marjolein je objasnila veliki problem trgovine ljudima, a to je princip ponude i potražnje gdje se razlikuju države podrijetla, države tranzita i države odredišta. Zemlje članice Europske unije i ostale razvijene države su one države u kojima postoji potražnja – direktna potražnja za ljudima kojima se u tom svijetu trguje poput mesa, ili pak potražnja za proizvodima na kojima se primjerice eksploatiraju djeca i odrasli za prisilni rad.

Znanstveno-projektna konferencija “Prevencija trgovanja ljudima”, Nadbiskupijski pastoralni institut, Dvorana Vijenac, Zagreb