Krvavi otpor Islamskoj Republici

Izvješće je objavljeno, prije napada SAD-a i Izraela, 19. veljače 2026., na godišnjicu ubojstva pastora Arastooa Sayyeha, prve žrtve vjerskog progona u Islamskoj Republici (1979.). Zajedno su ga objavile organizacije Middle East Concern, Article18, Open Doors i CSW.

Prema podatcima organizacije „Open Doors“, Iran se nalazi na 10. mjestu ljestvice zemalja s najvećim progonom kršćana. Procjenjuje se da među 90 milijuna stanovnika ima 800 tisuća kršćana (oko 1 %), koji su druga vjerska zajednica po brojnosti iza muslimana.

Izvješće počinje osvrtom na prosvjede koji su izbili krajem 2025., „pozivajući na kraj vodstva Islamske Republike u zemlji“. Nekoliko tisuća prosvjednika smaknuto je tijekom demonstracija, neovisno o vjerskom opredjeljenju.

„Već 47 godina iranski narod je podvrgnut režimu koji ne samo da dosljedno ne poštuje ljudska prava svojih građana, nego brutalno guši neslaganja, mišljenja ili uvjerenja. Ovo izvješće detaljno opisuje kršenja prava tijekom 2025. godine koja je doživio samo jedan dio društva – kršćanska zajednica.“

Žene prolaze pored poznatog zida bivšeg veleposlanstva SAD-a u Teheranu, Iran / Foto: Depositphotos

Uhićenja i pooštravanje kazni

Gotovo dvostruko više kršćana (254) uhićeno je 2025. zbog optužbi povezanih s vjerskim uvjerenjima ili aktivnostima, u odnosu na prethodnu godinu (139).

Ipak, manje ih je osuđeno (73 naspram 96), ali je ukupna duljina kazni (280 godina) bila veća nego 2024. (263 godine), što ukazuje na pooštravanje kazni. Prosjek je porastao s 2.7 na 3.8 godina po osuđeniku.

Kako se navodi u izvješću, najmanje 11 kršćana dobilo je kazne od 10 ili više godina zatvora. Također su izrečene kazne od ukupno devet godina progonstva te 249 godina društvenih ograničenja – poput uskraćivanja pristupa zdravstvu, zapošljavanju ili obrazovanju.

stanica Djevice Marije u metrou u Teheranu / Foto: Majid Asgaripour/WANA (West Asia News Agency)

Izvješće bilježi „nagli porast“ uhićenja kršćana nakon 12-dnevnog rata s Izraelom, što potvrđuje i izjava iranskog Ministarstva obavještajnih poslova, u kojoj se navodi da su „neutralizirana“ 53 „obučena elementa“ (što se odnosi na evangelike). Sukob između Izraela i Irana pojačao je ugnjetavanje obraćenika, koje se često smatra simpatizerima Zapada.

Zabrinjavajući „trendovi“ u progonu kršćana

Državni mediji su u kolovozu 2025. objavili dokumentarni prilog koji prikazuje videosnimke uhićenih kršćana na jednom okupljanju u Turskoj, snimke zaslona zaplijenjenih predmeta uključujući primjerke Novog zavjeta te navodne nadzorne snimke Biblija koje su „krijumčarene“ u zemlju.

Među drugim značajnim trendovima navodi se sve veća uključenost Islamske revolucionarne garde u uhićenja kršćana, čiji se pripadnici smatraju zaštitnicima Islamske Republike.

Pripadnici Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) 16. veljače 2026. / Foto: IRGC putem Wana News Agency/REUTERS

Zakoni protiv kršćana

U protekloj se godini dosljedno primjenjivao članak 500. kaznenog zakona, na temelju kojega se najčešće optuživalo kršćane.

Iranski parlament je 2021. izmijenio članke 499. i 500. kaznenog zakona da bi povećao kazne i proširio opseg protiv onih koji bi mogli biti optuženi kao članovi skupina „koje imaju za cilj narušavanje sigurnosti zemlje“ ili za sudjelovanje u „propagandi protiv Islamske Republike Irana“.

Organizacije za građanska prava točno su predvidjele da će se te odredbe koristiti za „gušenje sloboda“ i intenziviranje kriminalizacije manjina.

Iako je Odbor UN-a za ljudska prava pozvao Islamsku Republiku da „ukine ili izmijeni“ oba članka, skoro 90 % optužbi protiv kršćana u 2025. podneseno je prema čl. 500.

Praćenje aktivnosti kršćana u inozemstvu

Zbog nedostatka slobode bogoslužja u Islamskoj Republici Iranu i straha od uhićenja i kaznenog progona zbog zajedničkog okupljanja, kršćani su često koristili prilike za molitveno-katehetska okupljanja u susjednim zemljama.

PROČITAJTE Više od 200 kršćana protjerano iz Turske od 2020.

Međutim, iranske obavještajne službe nerijetko su inflitracijom doušnika u takva okupljanja prikupljale podatke o kršćanima da bi ih mogli kazneno progoniti. Brojni su tražitelji azila iz Irana po povratku u domovinu završili u zatvoru zbog zabilježenih „kršćanskih aktivnosti“ (npr. fotografije krštenja) u inozemstvu.

Zlostavljanje pritvorenih kršćana

Učestali izvještaji o zlostavljanju kršćanskih zatvorenika, uključujući uskraćivanje zdravstvene skrbi, psihološko mučenje, čak i fizičko zlostavljanje, obilježili su 2025.

U prosincu je Američka komisija za međunarodnu vjersku slobodu svrstala zloglasni iranski zatvor Evin, u kojem je pritvoren veći dio kršćanskih zatvorenika, među pet ustanova u svijetu u kojima se vjerski zatvorenici najteže zlostavljaju.

Ilustracija / Depositphotos

„Biblija – zabranjena knjiga“

U izvješću se poziva na ponovno pokretanje Biblijskog društva, čije je „privremeno zatvaranje“ iz 1990. i dalje na snazi. Od zatvaranja društva, kršćani teško dolaze do tiskanih Biblija, čiji su uvoz i distribuciju kriminalizirale iranske vlasti.

Ponovno otvaranje učinilo bi „krijumčarenje“ Biblije u Iran iz inozemstva nepotrebnim.

Druga strana?

U oštroj suprotnosti s takvim vijestima, u listopadu su državni mediji srdačno izvještavali o otvorenju stanice Djevice Marije u podzemnoj željeznici u Teheranu. Prikazan je i razgovor s poglavarom armenske crkve u Iranu, koji je izjavio:

Svatko tko vjeruje da se vjerske manjine u Islamskoj Republici Iranu suočavaju s pritiskom i nedostatkom slobode u prakticiranju svojih obreda sigurno će se iznenaditi svjedočeći ovom događaju.

Suprotna izvješća očituju kako vlasti vide dvije vrste kršćana u Iranu. S jedne strane, priznate kršćane armenske ili asirske zajednice javno se hvali, osigurani su im predstavnici u parlamentu, pristup crkvama, sloboda bogoslužja na jezicima njihovih etničkih manjina.

Međutim, nije im dopušteno primati obraćenike ili propovijedati na perzijskom. Tako je krajem 2025. pritvoreno najmanje petero kršćana koji su etnički Armenci.

PROČITAJTE TavNet: Mreža za obraćenike s islama nosi ime po hrvatskom svecu

Nepriznate obraćenike na kršćanstvo, pak, za koje se predmnijeva da ih je mnogo više od priznatih kršćana, označava se kao navodnu „sigurnosnu prijetnju“. Nemaju mjesta za bogoslužje te ih se uhićuje zbog zajedničke molitve i  bogoslužja u njihovim domovima, što se naziva „ilegalnim okupljanjima“ „neprijateljskih skupina“.

Kršćani ne smiju biti zaboravljeni u izvještavanju o Iranu!

Izvješće stoga poziva na „bezuvjetno oslobađanje kršćana i drugih vjerskih ili svjetonazorskih manjina koji su pritvoreni pod optužbama povezanima s njihovim uvjerenjima ili vjerskim aktivnostima“ na „ponovno otvaranje prisilno zatvorenih crkvi“ te na „jasnoću o tome gdje kršćani koji govore perzijski mogu slobodno slaviti bogoslužju na materinskom jeziku, bez straha od uhićenja i kaznenog progona“.

Ujedinjene narode, posebne izvjestitelje i Neovisnu međunarodnu misiju za utvrđivanje činjenica o Islamskoj Republici Iranu poziva se da „uključe situaciju kršćana (osobito obraćenika) u sva izvješća o stanju ljudskih prava u Iranu“. Države članice se pak potiče da „istupaju protiv svih kršenja prava iranskih kršćana, kako javno tako i privatno“.

Reakcije Crkve na eskalaciju sukoba na Bliskom istoku

„Kršćanska prisutnost na Bliskom istoku ne smije izumrijeti“, upozorila je izvršna predsjednica Zaklade papinskog prava „Pomoć Crkvi u nevolji“ Regina Lynch u jeku izraelsko-američkog i iranskog sukoba. Pozivajući se na riječi svetoga oca Lava XIV. naglasila je da bi „nova spirala nasilja mogla već krhke zajednice gurnuti preko granice opstanka“.

Federacija azijskih biskupskih konferencija (FABC) pozvala je na primirje u bliskoistočnom sukobu, koji bi mogao imati „nepovratne ljudske i ekonomske posljedice“ diljem svijeta. U izjavi koju je objavio Središnji odbor FABC-a sa sjedištem u Bangkoku, azijski biskupi su podržali hitan apel za mir pape Lava XIV., izvijestila je agencija Fides.

Biskupi su pozvali na trenutni prekid neprijateljstva, obnovu diplomacije i na dijalog, „koliko god on težak bio“, te na međureligijsku solidarnost, „osobito među vođama velikih vjerskih tradicija prisutnih u regiji, kako bi zajedno svjedočili o svetosti života“.

Nadam se da će zveket oružja uskoro utihnuti i da će se nastaviti pregovori!

Kardinal Pietro Parolin, državni tajnik Svete Stolice, sa zabrinutošću je za vatikanske medije govorio o slabljenju međunarodnog prava u sukobu na Bliskom istoku.

Osvrnuvši se na činjenicu da je opravdanje za napad bilo spriječiti proizvodnju novih projektila, odnosno „preventivni rat“, kardinal Parolin je podsjetio na Povelju UN-a kojom se uporaba sile može razmatrati samo kao krajnje sredstvo.

„Nadam se i molim da se posluša poziv na odgovornost koji je papa Lav XIV. uputio u nedjelju i da će odjeknuti u srcu onih koji donose odluke. Nadam se da će zveket oružja uskoro utihnuti i da će se nastaviti pregovori “, istaknuo je kardinal.