Budi dio naše mreže

Ima li spasa svjetskom gospodarstvu?

Pandemija koronavirusa zaustavila je, ili barem prikočila, gotovo cijelo svjetsko gospodarstvo. Ekonomije pojedinih zemalja snažno su pogođene posljedicama zaustavljanja proizvodnje, trgovine, turizma i brojnih drugih grana i nitko ne zna odgovor na pitanje kako će izgledati gospodarstvo u budućnosti. Ima li nade? Ima li izlaza? Ima.

/ Hrvoje Josip Bišćan

Godine 1991. papa Ivan Pavao II. objavio je encikliku “Centesimus annus – Stota godina”, povodom obljetnice prve socijalne enciklike Rerum novarum Lava XIII. i definiranja socijalnog nauka Katoličke Crkve. Iste godine u svibnju utemeljiteljica Pokreta fokolara Chiara Lubich posjetila je Brazil, podsjeća se u tekstu na fokolar.hr.

Iskustvo Ekonomije zajedništva nadovezuje se na klasičnu, humanističku i kršćansku tradiciju civilne ekonomije te prihvaća izazov povezivanja: tržišta i građanskih vrlina, efikasnosti i solidarnosti, ekonomije i zajedništva.

Chiaru je potresla krajnja bijeda i ogroman kontrast između favela (u kojima su živjele – i još žive – mnogi i iz zajednice Pokreta fokolara) i mnogih luksuznih nebodera São Paula. Iz tog je iskustva, kao plod snažne molitve i želje da žurno nešto učini za te ljude, proizišla vizija: proširiti dinamiku zajedništva dobara od pojedinačnih članova Pokreta na poduzeća.

Chiara Lubich / www.fokolar.hr

Tada je pozvala poduzetnike i dioničare da svoju dobit daju u zajedništvo za tri određena cilja, ista što ih je imala prva kršćanska zajednica:

– pružanje pomoći siromasima dok ne stanu na vlastite noge

– razvoj struktura za formaciju “novih ljudi”, tj. osoba nadahnutih ljubavlju, sposobnih živjeti “kulturu davanja”

– razvoj poduzeća

Chiarina ideja brzo je i radosno prihvaćena, ne samo u Brazilu i Latinskoj Americi, već i u Europi i drugdje. Nastala su brojna poduzeća, a neka već postojeća prihvatila su projekt prilagođavajući svoj stil upravljanja poduzećem.

Ekonomija zajedništva temelji se na kulturi davanja, a to je kultura sebedarja i besplatnosti.

Dobro drugoga i meni čini dobro

Davanjem se otvaramo drugima u poštivanju njihova dostojanstva, a to u radu poduzeća pobuđuje iskustva evanđeoskog pravila “Dajte i dat će vam se”. Ponekad se očituje kao neočekivani prihod, u genijalnosti inovativnoga tehničkog rješenja ili pak u ideji za novi uspješni proizvod.

Po projektu Ekonomije zajedništva danas posluje oko 800 poduzeća u različitim gospodarskim sektorima u tridesetak zemalja svijeta. Brojni poduzetnici i radnici shvaćaju i žive svoju ekonomsku djelatnost kao nešto više i drugačije od samoga traženja materijalne koristi.

Uspjeh / Pixabay.com

Pristalice projekta – poduzetnici, upravitelji, radnici i drugi djelatnici – nastoje u svim vidovima svojih aktivnosti u središte pozornosti postaviti potrebe i težnje osobe i općega dobra. Osobito nastoje:

  • uspostavljati pravedne i uljudne odnose, potaknute iskrenim duhom služenja i suradnje prema kupcima, dobavljačima, javnoj upravi, kao i prema konkurenciji;
  • cijeniti zaposlenike, izvještavati ih o poslovanju i uključivati u upravljanje poduzećem;
  • voditi poduzeće u skladu sa zakonom;
  • voditi računa o radnoj sredini i očuvanju prirode, pa i pod cijenu velikih investiranja;
  • surađivati s drugim poduzećima i društvenim subjektima iz svoga sektora, vodeći računa i o međunarodnoj zajednici, s kojom se osjećaju solidarni.

Načela Ekonomije zajedništva temelje se na duhovnosti zajedništva

  • Zaposlenici poduzeća Ekonomije zajedništva u svom se radu nastoje ponašati na isti način kao i u ostalim izrazima svoga života. Uvjereni su, naime, da je potrebno vrjednotama u koje vjerujemo prožimati svako područje društvenog života, pa tako i ekonomsko, kako bi ono postalo mjesto ljudskog i duhovnog rasta
  • Ekonomija zajedništva predlaže ponašanje nadahnuto besplatnošću, solidarnošću i pozornošću prema posljednjima – što se obično smatra tipičnim za neprofitne organizacije – ali i prema poduzećima u kojima je težnja za profitom prirodna. Ekonomija zajedništva nije toliko novi oblik poduzeća, alternativa postojećim poduzećima. Ona želi iznutra mijenjati uobičajenu strukturu poduzeća, uspostavljajući odnose zajedništva unutar i izvan poduzeća; a sve to u punom poštivanju izvornih vrjednota poduzeća i tržišta (koje ističe socijalni nauk Crkve, a osobito Ivan Pavao II. u enciklici Centesimus annus – Stota godina).

Zajedništvo u svijetu / Pixabay.com

  • Ljudi u materijalnim poteškoćama, primatelji jednog dijela dobiti, ne smatraju se problemom, nego dragocjenim resursom za zajedničko dobro. Mnogi od njih odriču se pomoći koju primaju čim dođu do minimalne materijalne neovisnosti, a nerijetko s drugima dijele i ono malo što imaju. Dakle, premda se u Ekonomiji zajedništva ističe kultura davanja, ne stavlja se naglasak na humanost, već na dijeljenje, gdje svatko daje i prima s istim dostojanstvom.
  • Dobit se daje u zajedništvo jer se već prije živjelo iskustvo zajedništva. Iz tog se razloga poduzeća razvijaju unutar malih industrijskih zona blizu gradića Pokreta, a ako su udaljena od gradića, povezuju se s njima. U takvom poduzeću, kao i među tim poduzećima, stvara se kapital odnosa koji se ne može izmjeriti i koji nitko ne može upravljati.

Temelji Ekonomije zajedništva

Mnogi se pitaju kako mogu na tržištu preživjeti poduzeća tako osjetljiva na potrebe svih subjekata s kojima surađuju i na dobrobit cijeloga društva. Naime, mnoga poduzeća danas propadaju zbog konfliktnih odnosa, a ne zbog nedostatka klijenata. Kada su ljudi prisiljeni raditi zajedno, a nisu sposobni slušati jedni druge i oprostiti, poduzeća idu u krizu. Duh koji potiče poduzeća Ekonomije zajedništva pomaže im nadići mnoga unutrašnja protivljenja. Osim toga, njihov način djelovanja pobuđuje povjerenje i naklonost kupaca, dobavljača i financijskih institucija.

Iskustvo Ekonomije zajedništva nadovezuje se na klasičnu, humanističku i kršćansku tradiciju civilne ekonomije te prihvaća izazov povezivanja: tržišta i građanskih vrlina, efikasnosti i solidarnosti, ekonomije i zajedništva.

Bitna značajka poduzeća EZ je i to da svoju djelatnost temelji na poslovnoj etici: poštivanju općih zakona države, zakona o porezu, o zaštiti na radu, o kakvoći proizvoda, o zdravlju radnika, pozornosti prema okolišu kao i prema potrošačima, dobavljačima … a isto tako da njeguje zajedništvo s onima koji su trenutačno u potrebi (radnici koji se otpuštaju).

Primjeri koji ohrabruju

U nekim gradićima, primjerice u Brazilu, Argentini, Italiji, Belgiji i Portugalu, već postoji ili niče poduzetnička zona koja prihvaća i povezuje poduzeća uključena u projekt Ekonomije zajedništva. U gradiću Faro u Križevcima niknula je poduzetnička zona, na početku s puno oduševljenja, a potom se borila s krizom poput mnogih poduzeća u našoj zemlji. U njemu već punih dvadeset godina djeluje dječji vrtić Zraka sunca, poljoprivredna proizvodnja Agrofaro i još nekoliko manjih poduzeća.

Gradić Faro / www.fokolar.hr

Ali svaki opis nekog živog iskustva kao što je Ekonomija zajedništva statična je i pomalo hladna slika. Ekonomija zajedništva se potpuno otkriva samo onome tko je ušao u barem jedno od tih poduzeća, tko se naprašio prolazeći pogonima, tko je susreo radnike i poduzetnike i udisao ono posebno ozračje, uzajamnost koja se ne može opisati nekome tko je nije doživio.

Ekonomija zajedništva istodobno živi u krhkosti i proturječnostima današnje ekonomije i društva, dijeli njihova iskušenja i nadanja i, zajedno sa svim ljudima dobre volje, ne umara se svakoga dana ponovno započeti učiti najteže, ali za ljudsku egzistenciju najvažnije, umijeće: umijeće sebedarja, unutar i izvan tržišta.

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja