Papa Franjo odobrio je dekret Kongregacije za kauze svetaca kojim se prepoznaje čudo koje se pripisuje zagovoru nizozemskog blaženika Titusa Brandsme. Također, dana 25. studenog prepoznao je i nekoliko drugih dekreta glede čuda, mučeništva i herojskih kreposti pojedinih vjernica i vjernika koji su umrli na glasu svetosti, izvijestio je Vatican news.

Titus Brandsma pripadao je redu karmelićana. Rođen je 1881. u Oegekloosteru kod Bolswarda kao Anno Sjoerd Brandsma, a umro je 26. srpnja 1942. u koncentracijskom logoru Dachau.

Blaženik je bio nizozemsko-frizijski doktor znanosti, katolički teolog i karmelićanin koji je u Nizozemskoj bio aktivan u otporu protiv nacionalsocijalizma. Dana 3. studenog 1985. blaženim ga je proglasio papa Ivan Pavao II. U Katoličkoj Crkvi štuje se i kao mučenik.

Spomendan blaženika slavi se 27. srpnja, a Titus Brandsma poznat je i kao zaštitnik medija. Karmelićani posebno naglašavaju ulogu masovnih medija u evangelizaciji i upozoravaju na moguću manipulaciju putem medija kojom se napada ljudsko dostojanstvo i sloboda (Carmelite Constitution). Različiti medijski centri i filmski festivali koji se danas trude koristiti tehnologije za dobrobit pojedinca, obitelji i društva, u svom nazivu nose ime Titus Brandsme, slijedeći njegovu hrabrost u naviještanju Istine.

Sada je papa Franjo prepoznao čudo koje se pripisuje zagovoru blaženika, što znači da će Titus Brandsma uskoro biti proglašen svetim, kao i blažena Marija od Isusa (građanskog imena: Carolina Santocanale), za koju je također priznato čudo po njezinu zagovoru. Potonja je utemeljiteljica Družbe kapucinskih sestara Bezgrešne Majke Božje od Lurda. Rođena je u Palermu 1852., umrla je 1923. godine.

Odobreni su i daljnji dekreti koje je Kongregacija za beatifikaciju i kanonizaciju objavila ovoga četvrtka. Oni se odnose se na priznavanje mučeništva slugu Božjih i svećenika Enrica Planchata i Ladislava Radiguea kao i trojice njihovih drugova koji su zbog svojih uvjerenja brutalno ubijeni u Parizu 26. svibnja 1871. godine.

Osim toga, priznate su i herojske kreposti za: slugu Božjeg Tonina Bella (1935.-1993.), biskupa dijeceze Molfetta-Ruvo Giovinazzo-Terlizzi, slugu Božjega Giovannija di Gesù Maria (građanskog imena Giovanni de San Pedro y Ustarroz), španjolskog svećenika (1556.-1615.); slugu Božjega i svećenika Giorgia Guzzettu (1682-1756); službenicu Božju Natalinu Bonardi (1864.-1945.); službenicu Božju Mariju Dositeu Bottani (1896.-1970.) te službenicu Božju i brazilsku laikinju Odette Vidal Cardoso (1931.-1939.).