Treći sudanski građanski rat pogodio je cijelu zemlju, posebno mjesnu Katoličku Crkvu, koja - prema Papinskoj zakladi Aid to the Church in Need (ACN) nema sjemeništaraca i praktički je nestala iz zemlje
Od 15. travnja 2023,. u Sudanu izbijaju oružani sukobi između vojske kojom zapovijeda predsjednik Abdel Fattah al-Burhan i Snage za brzu podršku (RSF), paravojne skupine koju vodi Mohammed “Hemedti” Hamdan Dagalo, potpredsjednik zemlje, donosi CNA.
Tijek događaja
Obje su strane zajednički svrgnule prijelazni režim, uspostavljen nakon svrgavanja diktatora Omara al-Bashira 2019. godine. Nakon što je njihov cilj postignut, sudanska vojska i RSF sukobili su se oko kontrole nad bogatstvom zemlje, posebno zbog zlata i nafte. Hamdan posjeduje nekoliko rudnika zlata na sjeveru zemlje. U 2022., prema službenim podacima, Sudan je izvezao gotovo 2,5 milijardi dolara zlata (41,8 tona), što ga čini trećim najvećim proizvođačem ovog plemenitog metala u Africi.
Vojska u sukobu kontrolira nekretnine i tvrtke svih vrsta, koje odbija predati civilnoj vladi koja nije u skladu s njihovim interesima. Prema ACN-u, niti jedna od zaraćenih strana nije voljna popustiti. Tijekom prošle godine, više od 13.900 ljudi umrlo je od posljedica nasilja, a više od 8,1 milijuna ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove prema službenim podacima.
U međuvremenu, biskup Kartuma Michael Didi nije se mogao vratiti u grad, a biskup El Obeida Tombe Trile sada živi u katedrali jer mu je kuća djelomično uništena.
Ova tragična situacija svela je prisutnost Katoličke crkve u Sudanu “gotovo na ništa”, prema Papinskoj zakladi. Kinga Schierstaedt, voditeljica projekata ACN-a u Sudanu, primijetila je da su prije rata katolici predstavljali samo 5% stanovništva.
Crkva u Sudanu
Katolička je Crkva “bila tolerirana i mogla je voditi neke bolnice i škole, iako joj nije bilo dopušteno otvoreno naviještati vjeru”. Nadodajmo da više od 90% sudanskog stanovništva ispovijeda sunitski islam kao religiju.
Nakon svrgavanja diktatora Al-Bashira, poboljšana su neka jamstva vjerskih sloboda u afričkoj zemlji, poput ukidanja raznih kazni propisanih šerijatskim kaznenim zakonom (islamski vjerski zakon koji regulira sve javne i privatne aspekte života). ACN je objasnio da je sudanski narod oduvijek smatrao Crkvu “sigurnom lukom” i da su se mnogi sklonili u crkve kada je izbio rat. No, mnogi misionari i redovničke zajednice prisiljeni su napustiti zemlju, pa su župe, bolnice i škole prestale s radom.
Treći sudanski građanski rat pogodio je cijelu zemlju, posebno mjesnu Katoličku Crkvu, koja – prema Papinskoj zakladi Aid to the Church in Need (ACN) nema sjemeništaraca i praktički je nestala iz zemlje.
Pripremno sjemenište u Khartoumu također je zatvorilo svoja vrata. Neki su sjemeništarci uspjeli pobjeći u susjednu državu Južni Sudan, gdje nastavljaju školovanje. Mnogi su kršćani morali napustiti zemlju pješice ili putem Nila, samo da bi završili u izbjegličkim kampovima, gdje je opstanak “svakodnevna bitka”.
U međuvremenu, biskup Kartuma Michael Didi nije se mogao vratiti u grad, a biskup El Obeida Tombe Trile sada živi u katedrali jer mu je kuća djelomično uništena.
Dok je nastavak postojanja Crkve u Sudanu doveden u pitanje, postoje znakovi koji daju nadu da uništenje neće biti potpuno: „Šesnaest novih kršćana kršteno je u Port Sudanu tijekom Uskrsnog bdijenja, a 34 odrasle osobe su krizmane u Kostiju. Dakle, moramo održati nadu živom usred tame,” rekao je jedan od ACN-ovih projektnih partnera u zemlji. Sudan i Južni Sudan dijele istu biskupsku konferenciju. Iz ovog znaka zajedništva, ACN nastavlja podržavati najugroženije i žrtve ratnog nasilja.