Nakon uspjeha s predstavljanjem Miroa, Rodina i Giacomettija - Umjetnički paviljon u Zagrebu izložbom djela Alexandera Caldera nastavlja niz velikih međunarodnih izložbi. Izložba "Magija skulpturalnog pokreta" kroz 35 djela, 15 skulptura i 20 gvaševa daje presjek stvaralaštva jednog od najslavnijih američkih kipara 20. stoljeća koje publika može razgladati od 27. rujna 2019. do 5. siječnja 2020. godine.
Autorica izložbe, Jasminka Poklečki Stošić, ravnateljica Umjetničkog paviljona u Zagrebu, rekla je kako je Calder odabran za nastavak ciklusa posvećenih najvećih kiparima 20. stoljeća jer, ne samo da je jedan od najslavnijih američkih kipara, nego i jedan od najvažnijih kipara kada je riječ o pokretu u skulpturi.
Umjetnost prije svega mora biti vesela i nikad sumorna, smatrao je Calder.
Iako nije prvi koji je ‘pokrenuo’ skulpturu, Calder je u tim nastojanjima otišao najdalje, a njegovi su mobili i stabili danas prepoznatljivi diljem svijeta i može ih se vidjeti u svim najvažnijim svjetskim muzejima kao i na javnim površinama brojnih gradova u Europi i svijetu, napomenula je Poklečki Stošić. Izložba u Umjetničkom paviljonu tematska je izložba posvećena upravo Calderovim mobilima i stabilima: mobilima – pažljivo uravnoteženim konstrukcijama koje se, cjelovito ili djelomično, gibaju pod utjecajem strujanja zraka, kao i apstraktnim konstrukcijama stabilima. Uz skulpture, obuhvaćen je i slikarski dio opusa kipara koji je, najčešće usko povezan sa skulpturalnim dijelom opusa. Ukupno je 35 predstavljenih djela, nastalih od 30-tih do polovice 70-tih godina 20. stoljeća, dakle, iz tzv. zrele Calderove faze.
Izložen je i dio Calderova slikarskog opusa koje mu je bilo jednako važno, a u kojemu se opredijelio za tehniku gvaša. “Ono što povezuje njegovo slikarstvo i kiparstvo su motivi, zoomornfni i biomorfni oblici iz prirode, kao i svemir planeti, nebeska tijela, Sunce, Mjesec”, dodala je autorica izložbe.
Crvenu volim toliko da bih najradije sve obojao u crveno. Često poželim da sam bio fauvist 1905., zapisao je Calder.
Calder je volio crvenu koja je prisutna i u njegovom slikarskom i kiparskom opusu, pa je Poklečki postav osmislila na način da dominira bijela boja u koju je obojen čak i pod Paviljona. Tako će još više do izražaja doći prepoznatljiva umjetnikova djela intenzivnih boja nadahnuta djelima Mondriana i Miroa.
Djela za izložbu posuđena su iz nekih od najvažnijih svjetskih muzeja: Centra Georges Pompidou iz Pariza, muzeja Tate Modern iz Londona, Ludwig Museuma iz Koelna, danskog Louisiana Museuma, kolekcije Peggy Guggenheim iz Venecije i brojnih drugih. Izložba, koja je dio ciklusa Umjetničkog paviljona “Najveći kipari 20. stoljeća”, bit će otvorena do 5. siječnja iduće godine.