Stigao je relikvijar posebno izrađen za pohranu moći sv. Šarbela Makhloufa, maronitskog katoličkog sveca, čije će relikvije od nedjelje 22. rujna biti trajno izložene u križevačkoj katedrali gdje će se vjernici i hodočasnici moći redovito pred njima moliti.
Relikvijar je stigao u petak, 20. rujna 2024., drugog dana trodnevnice uoči dolaska moći sv. Šarbela u Grkokatoličku katedralu u Križevcima.Zlatni umjetnički relikvijar je na narudžbu Molitvene zajednice sv. Šarbela iz Križevaca izrađen u specijaliziranoj radionici Tomislava Antića iz Kistanja.
Relikvijar je u obliku svećeničke ruke koja blagoslivlja, onako kako je običaj u istočnim katoličkim Crkvama, tako što prsti tvore znamen križa. Djelić neraspadnutog tijela sv. Šarbela bit će postavljen u relikvijar u subotu, 21. rujna te će prenoćiti u kapeli Samostana sestara Bazilijanki odakle će u svečanom ophodu biti prenesen u Katedralu Presvete Trojice u nedjelju, 22. rujna, prije početka arhijerejske liturgije u 10 sati.
Moći omiljenog maronitsko-katoličkog sveca iz Libanona, sv. Šarbela Makhloufa, na zamolbu križevačkog vladike Milana Stipića, križevačkoj katedrali je darovao Maronitski katolički patrijarhat Antiohije. Riječ je o relikviji prvoga reda – djeliću kostiju neraspadnutog svečevog tijela koje se čuva i štuje u samostanu sv. Petra i Pavla u Annayi u Libanonu.
Sv. Šarbel, krsnim imenom Petar Makhlouf, bio je svećenik, monah, pustinjak i mistik koji je živio u 19. stoljeću, i koji je uslijed mnogobrojnih čudesa koja su se na njegov zagovor događala od pape Pavla VI. 1977. godine proglašen svetim. Štuje se posebno kao zaštitnik mira i obitelji. Maronitska katolička Crkva je jedna od 22 istočne katoličke Crkve kao i Križevačka grkokatolička eparhija, koja se služi siro-antiohijskim obredom u bogoslužju i koja predstavlja najveću kršćansku i katoličku zajednicu u Libanonu.