Prije predavanja, preč. Novak je predvodio misu u župnoj crkvi sv. Ane. Uvodeći u propovijed, spomenuo se privrženosti i ljubavi koju je sveti Marko Križevčanin gajio prema Djevici Mariji te je zajedno sa subraćom za vrijeme muke zazivao Blaženu Djevicu Mariju: „Majko nebeska, moja Majko, budi mi sada Majkom. Isuse dragi, Spasitelju naš, budi mi sada Spasiteljem. Svoj je život proživio u sjeni zagovora Blažene Djevice Marije. Poticaj nam je da i mi u sv. Marku Križevčaninu prepoznajući ga kao svjedoka vjere u Krista, svoju vjeru u Boga učvrstimo povjerenjem u snažni Marijin zagovor, čiji rođendan danas slavimo“, rekao je vlč. Novak.

Povijest spasenja nije izvršavanje već unaprijed napisanog scenarija već avantura koja se ostvarivanje u odnosu čovjeka i Boga, odnosno Božjeg poziva čovjeku na suradnju, preko slobodnog prihvaćanja životnog poziva u kojemu Gospodin ima povjerenja u nas.

Preč. Novak predvodi misno slavlje / Foto: Dario Zuerchauer

Sv. Marka Križevčanina vjernici poznaju djelomično

Nakon misnoga slavlja u crkvi je održano predavanje. Asistentica Novoselac okupljenima je iznijela rezultate istraživanja o percepciji sv. Marka Križevčanina u javnosti, istaknuvši da su se u istraživanju koristili metodom ‘snježne grude’ kako bi došli do što šireg kruga ljudi.

„Nastojali smo vidjeti kako ga mi, ako smo i mi dio kolektiva ovog naroda, doživljavamo i koliko ga poznajemo“, rekao je uvodeći u predavanje dr. Novak te istaknuo da o svetom Marku Križevčaninu postoji mnogo dostupnih sadržaja, od interneta, preko tiskanih i drugih medijskih sadržaja.

Kada u Googleovu tražilicu upišemo pojam Marko Križevčanin, pronaći ćemo 27.600 rezultata, a tražilica Bing ponudit će čak 96.700 sadržaja. Ovdje ne možemo govoriti o tome koliko je svaki od tih rezultata relevantan, ali nam pokazuje da je ime svetog Marka Križevčanina dostupno, kao i sadržaji o njegovom životu. Pa ako se vratimo na logiku pitanja što ljudi govore, možemo reći da se o svetom Marku Križevčaninu dosta govori. Pitanje je na koji način to dopire do javnosti“, istaknuo je dr. Novak.

Asistentica Veronika Novoselac / Foto: Dario Zuerchauer

Novoselac je na početku pojasnila pojam percepcije istaknuvši da je to jedinstveni način na koji pojedinac gleda na svijet, njegov način viđenja i doživljavanja okoline te upravo zbog različitosti u perceptivnom doživljavanju svijeta oko sebe i mogućnosti vlastite kontrole „percepcija javnosti može biti raznolika i mijenjati se s vremenom, što se onda odnosi i na način na koji javnost percipira svece i blaženike koje vjernici štuju i u čiji zagovor vjeruju“.

Tijekom povijesti sveci su imali značajnu ulogu u oblikovanju vjerskog identiteta i moralnih vrijednosti određenog društva, jer su svojom vjerom i predanošću Bogu i Crkvi obilježili i hrvatsku povijest, čineći važno kulturno i povijesno nasljeđe Crkve u Hrvata. Sv. Marko Križevčanin nije iznimka.

Sv. Marko je ostavio dubok i trajan trag u povijesti Hrvatske i Katoličke Crkve

Njegova svetost, vjerski doprinosi i mučeništvo nerijetko su predmet divljenja, štovanja, ali i različitih tumačenja. Razumjeti trenutnu percepciju njegove uloge i važnosti u hrvatskoj javnosti predstavlja jedan od ključnih elemenata za razumijevanje suvremene hrvatske kulture i religijskog identiteta. Cilj ovog istraživanja bio je prepoznati kako je uloga i značaj sv. Marka Križevčanina prepoznat u današnjem hrvatskom društvu.

„Za potrebe istraživanja koristili smo online upitnik koji je osiguravao potpunu anonimnost sudionika, a upitnik se sastojao od 55 pitanja podijeljenih u tri dijela. Istraživanje smo proveli u lipnju 2021., koristeći već spomenutu metodologiju snježne grude, što podrazumijeva postupak prikupljanja podataka sličan postupku stvaranja grude snijega – pri čemu su sudionici istraživanja dodavani kao nove ‘pahuljice’ informacija kako bi se oblikovala cjelovita slika. Ukupno je sudjelovalo 230 sudionika, a zanimljivo je da je više od pola među njima bilo žena“, rekla je Novoselac.

Predavanje dr. Novaka / Foto: Dario Zuerchauer

Sudionici istraživanja sa sigurnošću znaju da je sv. Marko Križevčanin rođen u Križevcima u tadašnjoj Zagrebačkoj biskupiji te da je bio svećenik i kanonik u Ostrogonskoj biskupiji. A mnogi su znali i za njegovo puno ime, Marko Stjepan Krizin. Također, bilo je pozitivno iznenađujuće da su upoznati s njegovom pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji. S druge strane, mnogima nije poznato da je sv. Marko Križevčanin bio i doktor filozofije i fizike. Također, čak je dosta njih i nesigurno oko točnog datuma njegovog spomendana – je li to 7. ili 17. rujna.

Manje je poznat detalj i onaj iz svečeva školovanja u Rimu, gdje se vlastoručno potpisao kao Marko Stjepan Križevčanin, ističući svoje hrvatsko porijeklo iz Zagrebačke biskupije. Hrvatskoj javnosti informacije o njegovim relikvijama, kanonizaciji, patronatima i ikonografskim atributima nisu najpoznatije. Primjerice, da je sv. Marko Križevčanin živio u vrijeme Tridesetogodišnjega rata te, između ostaloga, bio upravitelj benediktinske opatije Széplak kod Košica. Ili to gdje je, kada i s kime mučen i ubijen te da se relikvije košičkih mučenika danas nalaze u uršulinskoj crkvi u Trnavi”, istaknula je i dodala da mnogi ispitanici nisu najsigurniji koji je papa Marka Križevčanina proglasio svetim, kada se i gdje održala domovinska proslava njegove kanonizacije, a ni tko je tada predslavio euharistijsko slavlje.

Još je manje onih koji znaju da je kamen temeljac za župnu crkvu sv. Marka Križevčanina u Zagrebu postavio nadbiskup Alojzije Stepinac, preporučivši mu tada u zaštitu hrvatsku mladež.

Zaštitnik Križevaca, ali i europskih integracija i katoličkog tiska

„Osim da je zaštitnik Križevaca i Koprivničko-križevačke županije, sudionicima je najmanje bio poznat podatak kako je sv. Marko Križevčanin zaštitnik europskih integracija i katoličkog tiska. Dvojili su i oko činjenice čije je biskupije zaštitnik: Varaždinske ili Bjelovarsko-križevačke. Ipak, ima i onih koji znaju kako je sv. Marko Križevčanin patron obje biskupije. A čak ni u potpunosti nisu bili usuglašeni prikazuje li ga se u umjetnosti s ljiljanom ili palmom u ruci“, rekla je Novoselac i na tim primjerima ukazala na nedostatak detaljnog poznavanja povijesnih činjenica i šireg konteksta koji, ne samo po pitanju sv. Marka Križevčanina, već i drugih povijesnih osoba i događaja, često nedostaje u kolektivnom pamćenju.

„Osobe koje aktivno prakticiraju vjeru, redovito sudjeluju u vjerskim obredima ili prate katoličke medije, imaju dublje razumijevanje i veće znanje o ovom svecu. Zaključak rezultata istraživanja pruža nadu jer pokazuje da u hrvatskom društvu postoji zanimanje za svetog Marka Križevčanina te da se ljudi žele bolje upoznati s njegovim životom i djelom“, zaključila je Novoselac i riječ prepustila dr. Novaku.

Doc. dr. Novak, asistentica Novoselac i dr. sc. Tanja Baran / Foto: Dario Zuerchauer

„Iz rezultata vidimo da osnovne informacije o svetom Marku Križevčaninu ipak poznaje dosta veliki broj ljudi. Većina ispitanika informira se o svetom Marku iz crkvenih medija ili na internetu i društvenim mrežama. U vjerničkom kontekstu, pitanje percepcije u javnosti samo je dio onoga što se odnosi na šire pitanje pobožnosti prema nekom svecu. Naime, postoje jasni razlozi zašto su nam sveci darovani, a o tome čitamo u Katekizmu Katoličke Crkve (br. 828): Kanonizirajući neke vjernike, to jest svečano proglašujući da su ti vjernici junački vršili kreposti i živjeli u vjernosti Božjoj milosti, Crkva priznaje moć Duha svetosti koji je u njoj, i podržava nadu vjernika pružajući im svece kao uzore i zagovornike. Sveci i svetice bili su uvijek izvor i početak obnove u najtežim trenucima povijesti Crkve. Doista, svetost je tajno vrelo i neprevarljivo mjerilo njezine apostolske djelatnosti i njezina misionarskog zanosa“, naglasio je dr. Novak.

Predavanje je doc. dr. Novak završio poticajem okupljenima da promisle o razlozima zašto je Crkva sv. Marka Križevčanina preporučila kao zagovornika.

„Razmišljajući o poticanju pobožnosti sv. Marku, čini mi se da bi bilo značajno kada bi se u različitim inicijativama imalo na umu ono na što ga je Crkva posebno stavila kao zagovornika. Čini mi se da se o sv. Marku u tom kontekstu malo govori. Primjerice, on je zaštitnik europskih integracija. Osim toga, on je zaštitnik i katoličkih medija. Nisam siguran je li ijedan katolički medij na jučerašnji blagdan tome posvetio pozornost više od toga da eventualno tu informaciju apostrofira, a informacija koja je ispitanicima bila gotovo nepoznata jest ta da je blaženi Alojzije Stepinac prigodom posvete kamena temeljca za župnu crkvu sv. Marka Križevčanina u Zagrebu njemu u zaštitu preporučio hrvatsku mladež. Da vjernici ovog kraja štuju svetog Marka Križevčanina, vidjeli smo na jučerašnjem slavlju. Sigurno je da postoji još dosta mogućnosti da ga se prepozna kao zagovornika u potrebama i uzora u vjernosti Bogu i Crkvi“, zaključio je dr. Novak.

Organizatori predavanja bili su Udruga za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ i Župa sv. Ane Križevci.