Pobjednički tim, koji čine Petra Gidak, Elizabeta Šamec, Krešimir Fresl i Antonija Jaguljnjak Lazarević, vodio je profesor Damir Lazarević. Poziv za sudjelovanje u natjecanju stigao im je tek mjesec dana ranije, a kako kaže prof. Lazarević, u natjecanje su ušli bez velikih očekivanja:

„Moram priznati da nismo očekivali da bismo mogli ući u uži krug koji bi konkurirao za nagrade.“ Već nakon dva tjedna njihov se projekt našao među deset finalnih proračunskih modela iz cijelog svijeta. O pobjedniku se odlučivalo dvostruko – glasovanjem stručne javnosti preko interneta te ocjenom stručnog povjerenstva nakon što se glasovanje zatvori.

„Nakon glasovanja mi smo bili na prvom mjestu. A dva dana poslije stigla je i službena potvrda povjerenstva da je naš proračunski model katedrale izabran kao pobjedničko rješenje za 2025. godinu“, rekao je prof. Lazarević u programu HKR-a.

Damir Lazarević / Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL/

Izradili su kompjutorski model postupka obnove katedrale, koristeći tzv. metodu diskretnih elemenata, jedan od najsloženijih postupaka za proračun povijesnih građevina. Napravili su takav proračun obnove da bi katedrala mogla izdržati veliki potres.

„Riječ je o najnaprednijim tehnikama proračuna. Vrlo mali broj stručnjaka usuđuje se primijeniti ih na tako veliku i cjelovitu građevinu. Jedan proračun traje nam oko pet dana i noći na snažnim računalima, što pokazuje koliko je postupak zahtjevan. U smislu projektiranja, modeliranja i proračuna, to je sami vrh svjetskih dosega.“

Obnova katedrale / Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Na projektu obnove zagrebačke katedrale radili su četiri i pol godine, a projektni zadatak, kako kaže prof. Lazarević, „spada u sami vrh svjetskih problema.“

„Imamo građevinu visoku 108 metara, bez armature, a epicentri su jako blizu, desetak do dvadesetak kilometara udaljeni od katedrale. Magnitude koje moramo uzeti u obzir prelaze 6 i više.

Mi moramo za takve projektantske uvjete osigurati da katedrala bude sigurna za vjernike. Čini mi se da su skloni svi kazati da je riječ možda i o najtežem projektantskom zadatku u području spomeničke baštine u svijetu.“

Lazarević naglašava kako se Hrvatska, „baš kao u nogometu, često pokaže kao mala država s velikim rezultatima”. Ističe da projekt obnove katedrale privlači velik interes te da će „sigurno dolaziti veliki broj ljudi, domaćih i stranih stručnjaka, da pogledaju projektantsko rješenje koje uskoro kreće u izvedbu“.

Obnova katedrale / Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Pojašnjava da su troškovnici pri kraju i da je konzorcij već predao projekte, pa se sada očekuje pokretanje javne nabave za nastavak projektiranja. Dodaje da je u unutrašnjosti konstrukcije sve spremno kako bi, kad nadbiskupija donese odluku, mogle ponovno započeti mise.

Prema njegovim riječima, „svi radovi koji slijede odvijat će se izvan lađe, nad svodovima, u krovištu i na zvonicima, a uz prikladne mjere osiguranja nema nikakvih zapreka za održavanje bogoslužja“.

Ističe i da će nadbiskupija uskoro odrediti datume povratka liturgije, napominjući da je „hoće li to biti na Badnjak, u potpunosti stvar crkvenih vlasti“.