Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina na 1096 stranica s 3464 natuknica, nacionalni je projekt koji opisuje fenomen hrvatskih migracija s naglaskom na one u protekla dva stoljeća.  O leksikonu koji donosi relevantnu građu za hrvatski nacionalni korpus i kulturu izvan domovine, uključujući pokrete, organizacije, događaje i ljude iz 45 zemalja svijeta, govorili su: ravnatelj Matice prof. Mijo Marić, ravnatelj Instituta Ivo Pilar dr.sc. Željko Holjevac, recenzent prof. dr. sc. Vladimir P. Goss, ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. sc. Tomislav Markić te urednici dr. sc. Vlado Šakić i dr. sc. Ljiljana Dobrovšak.

Promociju Leksikona otvorio je nastup operne umjetnice Antonele Malis

Matičin ravnatelj Mijo Marić naglasio je kako predstavljani Leksikon nastoji sažeti ljudsko znanje o hrvatskome iseljeništvu među korice jednog kompendija. Na sistematizaciji građe Leksikona radilo se godinama – razumljivo,  radi neistraženosti, kako manjinske tematike tako i iseljeničke problematike hrvatskoga naroda. Urednički dvojac Šakić-Dobrovšak upravljao je sa stotinjak mlađih suradnika iz desetak vodećih hrvatskih baštinskih ustanova, među kojima su i Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Nacionalna i sveučilišna knjižnica te vodeće iseljeničke organizacije iz 45 zemalja sa svih kontinenata. “Najkraće rečeno, Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina svjedočanstvo je o hrvatskim postignućima od Sjevernog do Južnoga pola. Posrijedi je pravo leksikografsko blago nacionalnoga tipa u kojem je pozornost uredništva pridana isključivo građi relevantnoj za hrvatski nacionalni korpus i kulturu izvan domovine”, kazao je ravnatelj Marić.

Naslovnica je rad uglednoga hrvatskog slikara iz Australije Charlesa Billicha. 

Predstavljanje Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina / Foto: Snježana Radoš

“Svi podaci iz baze u budućnosti će se moći koristiti za izradu Enciklopedije hrvatskoga iseljeništva i manjina ili zasebnih leksikona (npr. Leksikon Hrvata u Sjedinjenim Američkim Državama, Leksikon Hrvata u Mađarskoj, Leksikon gradišćanskih Hrvata i dr.) i za daljnja istraživanja”, najavio je urednik Vlado Šakić.

Šakić je govorio o nekoliko najvažnijih ciljevima zbog kojih je pokrenut ovaj projekt: “Na nacionalnoj razini, s obzirom na značaj ove dvije skupine – hrvatskih iseljenika te manjina u okolnim zemljama, u cijelom ovom razdoblju novije hrvatske povijesti, posebno u 20. stoljeću, bilo je nužno prikupljati sve relevantne informacije o njima, kako bi se na temelju tih informacija i spoznaja o njima, mogli razvijati integracijski procesi i daljini odnosi prema iseljenoj Hrvatskoj i prema manjinama. Znamo vrlo dobro da su ti odnosi bili opterećeni brojnim predrasudama i onim spoznajama koje nisu utemeljene na činjenicama”, napomenuo je Šakić.

Kao drugi važan cilj istaknuo je kulturni i obrazovni cilj. “To su skupine koje su bitno  u situacijama velikih ugroza, jako mnogo pomagali u svojim sredinama i na razini svojih društava, izdavačkih postignuća, događaja i aktera u očuvanju kulturnog, nacionalnog i vjerskog identiteta. Treći cilj je obrazovni, posebice je potrebno mladim ljudima danas u obrazovnom procesu pružiti priliku da se upoznaju sa svim tim relevantnim informacijama te kako bi potanukli obrazovni sustav na daljnja istraživanja hrvatske dijaspore i manjina. I na kraju, naravno, to je i gospodarstvo jer je iseljena Hrvatska još uvijek jedan bogat rezervoar koji nije iskorišten. Treba napraviti više za njezino uključivanje u hrvatsku budućnost i doprinos kako bi se u Hrvatskoj u daleko većem broju nego do sada zaustavili ovi nažalost negativni trendovi. Svjedoci smo danas da mladi obrazovani ljudi odlaze iz Hrvatske što je bilo teško predvidjeti nakon hrvatskog državnog osamostaljenja”, kazao je Šakić.

Raspon obrađenih pojmova tematski pokriva niz područja: od povijesti i sociologije, preko jezikoslovlja i kulturne antropologije, do umjetničkog stvaralaštva i znanstvenih postignuća, nakladništva u dijaspori i hrvatskoj nastavi u inozemstvu i dr., a najbrojnije su biografije istaknutih pojedinaca, umjetnika i znanstvenika, napomenula je urednica Dobrovšak.

Ovo tiskano izdanje dolazi pet godina nakon elektroničkog izdanja, za koji je izrađen abecedarij natuknica. “Trenutačno baza Leksikona koju su osmislili stručnjaci i znanstvenici Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža i Instituta Ivo Pilar, sadrži 12 783 natuknice. No, taj će se broj prikupljanjem informacija i spoznaja kontinuirano dopunjavati novima”, istaknula je Dobrovšak.

Leksikon je objavljen u sunakladništvu Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatske matice iseljenika.