Budi dio naše mreže

Obnovljen "Pakt iz Katakombi" za siromašnu Crkvu

U originalnom Paktu tadašnji koncilski oci obvezali su se odreći svih simbola, materijalnih posjeda ili privilegija moći i staviti siromašne u središte pastoralne službe.

/ at

Skupina sudionika Sinode o Amazoniji i drugih paralelnih inicijativa, na čelu s biskupom Erwinom Kräutlerom i kardinalom Claudiom Hummesom, okupili su se u katakombama Santa Domitilla kako bi obnovili obećanja koja su 1965. dala 42 koncilska oca.

Takozvani Pakt iz Katakombi, dokument je kojeg su četrdeset i dvojica biskupa i kardinala potpisali 16. studenog 1965., nekoliko dana nakon zaključenja Drugog vatikanskog koncila, obvezavši se živjeti u siromaštvu i služenju te u središte svoje službe staviti upravo siromašne. Smatra se da je upravo taj čin nadahnuo teologiju oslobađanja koja je nastala sljedećih godina.

Sastanak se na misijsku nedjelju održao u katakombama Santa Domitilla, uz Via Ardeatina u Rimu. Sudjelovali su sudionici Sinode, ponajviše Brazilci i Kolumbijci, te osobe iz drugih inicijativa vezanih uz Amazoniju.

Foto: Fratellanza Umana

U polupodzemnoj bazilici posvećenoj mučenicima Nereju i Ahileju potpisali su novi dokument naslovljen: Pakt iz katakombi za zajedničku kuću. Službu je predvodio brazilski kardinal Claudio Hummes, a uz nekoliko svećenika i redovnica bili su prisutni i predstavnici autohtonih naroda. U svojoj propovijedi Hummes je naglasio da je osobno svjedočenje Krista svakog pojedinca važno za narod, kao i molitva jednih za druge, osobito za ljude Amazonije.

U samom Paktu iz Katakombi, između ostalog, biskupi se obvezuju na “cjelovitu ekologiju” i zaštitu amazonske prašume koja je posvećena savezom i Božjim stvaranjem.

Obnavljaju svoju “preferencijalnu opciju za siromašne, posebno među starosjedilačkim narodima”, obvezuju se da će se boriti protiv bilo kojeg oblika nasilja, obvezuju se na ekumenizam i sinodalnu Crkvu u kojoj svi kršteni mogu iskazati svoje brige i nadanja. Posebno treba prepoznati raznolik rad i službu žena koje upravljaju zajednicama u Amazoniji. Stoga biskupi žele da žene koje de facto usmjeravaju seoske zajednice budu osnažene “odgovarajućim službama i ministerijima”,  prenosi Fratellanza umana.

U originalnom Paktu tadašnji koncilski oci obvezali su se odreći svih simbola, materijalnih posjeda ili privilegija moći i staviti siromašne u središte pastoralne službe.

Siromašna je to Crkva koja služi kojoj se u to vrijeme nadao papa Ivan XXIII, a pedeset godina kasnije i njegov nasljednik Franjo. Pakt su potpisala 42 prelata, a među autorima nacrta bio je i Helder Câmara (1909.-1999.), nadbiskup Olinda i Recife, sluga Božji, koji je umro u dobi od 90 godina. Nazvan “o bispinho” (biskupić) zbog niska rasta Câmara je, čiji je proces za beatifikaciju završio na biskupijskoj razini, ostavio je dubok pastoralni trag u svojoj zemlji znajući evanđeoski se boriti za pravdu i uvijek koračati putem mira.

Foto: Fratellanza Umana

U dokumentu su dana obećanja poput “davanja vremena, razmišljanja, srca, sredstava” apostolskoj i pastoralnoj službi ekonomski slabim i nerazvijenim skupina. U drugim odlomcima biskupi obećavaju sljedeće: “Glede smještaja, hrane i prijevoznih sredstava, pokušat ćemo živjeti u skladu s uobičajenim načinom života stanovništva”, a “financijsko upravljanje u našoj biskupiji povjerit ćemo laičkom povjerenstvu”, “izbjegavajući time ono što bi mogle biti naše privilegije”, ”bit ćemo otvoreni za sve, bez obzira na njihovu religiju”.

Pokušat ćemo živjeti u skladu s uobičajenim načinom života stanovništva (…) bit ćemo otvoreni za sve, bez obzira na njihovu religiju’, navode biskupi u Paktu.

Navedene obveze potpisnici sada žele obnoviti za svoju službu stanovništvu Amazonije kako zajednice na tim područjima ne bi bile osuđene na sporo uništenje.

Foto: Catacombe Domitilla Roma

Foto: Catacombe Domitilla Roma

Foto: Catacombe Domitilla Roma

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja