Kriza u Bosni i Hercegovini bila je tema HKR-ovih Argumenata u srijedu, 25. svibnja u kojima su gostovali dr. sc. Goran Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova RH, prof. dr. sc. Božo Skoko, Fakultet političkih znanosti, Mate Kovačević, novinar i publicist, a telefonom će se u emisiju uključiti Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH.
Položaj Hrvata u BiH posljednjih godina postalo je jedno od strateških pitanja hrvatske vanjske politike što za sobom povlači i pitanje nacionalne sigurnosti. Kako je naglasio predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara, ukupna kriza u Bosni i Hercegovini nastala jer Bošnjaci ne dopuštaju da Hrvati biraju svoje predstavnike u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH i tako ugrožavaju njihova elementarna prava. “Međunarodni predstavnici moraju shvatiti o kakvim se ambicijama Bošnjaka radi jer vode k nacionalizmu te jednim dijelom islamizmom”, kazao je Čavara.
Predsjednik Federacija BiH Marinko Čavara kazao je da su izbori u BiH nepošteni, nelegitimni i da idu u smjeru oduzimanja prava jednog od konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini. Na taj način pokušava se osigurati unutarnja nacionalna država Bošnjaka i prevariti međunarodne predstavnike. “Bošnjaci su praktički ukrali mogućnost Hrvata da biraju svog člana predsjedništva (..) ovo je čisti nacionalizam bošnjačke politike i svih onih stranaka koje nose naziv ‘građanske’, a u suštini su 99% muslimani Bošnjaci”, ističe Čavara.
Izlazak na izbore stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH bila bi praktički politička eutanazija, odnosno omogućili bi da se normalno riješi ono što se planiralo riješiti krađom hrvatskog naroda.
Na pitanje je li dugoročno održivo rješenje dva entiteta, tri naroda u BiH Čavara smatra da za Bosnu i Hercegovinu ima nade na temelju Daytonskog i Washingtonskog mirovnog sporazuma. “Strateški interes Hrvatske jest stabilna i europska Bosna i Hercegovina koja se nalazi u NATO savezu. Izlazak na izbore stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH bila bi praktički politička eutanazija, odnosno omogućili bi da se normalno riješi ono što se planiralo riješiti krađom hrvatskog naroda. Stranke HNS BiH donijele su jednoglasno odluku da se izađe na izbore bez obzira što izbori nemaju uvjete za održavanje, što je posljedica nepotpunog izbornog zakona. Tu postoji i opasnost da to izvrši izborno povjerenstvo koje je provedbeno tijelo za zakon, a ne zakonodavac umjesto parlamentarne skupštine BiH”, naglasio je Čavara te zamolio ministra Grlića Radmana da međunarodnim predstavnicima objasni da je ovo totalno rušenje pravne države.
Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, prof. dr. sc. Božo Skoko govorio je o odnosu prema Hrvatima u Bosni i Hercegovini posljednjih godina te istaknuo da su u vremenu kada je hrvatski narod bio prepušten sam sebi, međunarodni predstavnici mogli provoditi pojedine štetne politike na štetu hrvatskoga naroda. “Stvari se od 2010. donekle vraćaju u normalu, a aktualna Vlada čini jako puno, a ministar i premijer koriste svaku priliku za skrenuti pozornost međunarodne zajednice na teške prilike u Bosni i Hercegovini kada je u pitanju položaj hrvatskog naroda”, kazao je Skoko.
Nakon izbora 2000. godine kada je nastupila treće januarska vlast sve što je na unutarnjem planu Hrvatske pokušalo se destruirati.
Publicist i novinar Mate Kovačević govorio je o perspektivi hrvatskog naroda u susjednoj državi i njihovu opstanku te kazao da se zaboravlja činjenica da su Hrvati do 1699. bili većinski narod u BiH, kada se nakon ratova stanovništvo smanjuje. Zadnjih deset godina dogodio se fenomen odlaska brojnih obitelji iz BiH u inozemstvo te je tako ostao prazan prostor koji je bilo potrebno kontrolirati. “Nakon izbora 2000. godine kada je nastupila treće januarska vlast sve što je na unutarnjem planu Hrvatske pokušalo se destruirati”, ističe Kovačević.
Ministar vanjskih i europskih poslova RH, Goran Grlić Radman istaknuo je da se ostanak Hrvata u Bosni i Hercegovini može osigurati jačanjem partnera kako bi se smanjio odlazak. “Želimo li stabilnost Bosne i Hercegovine moramo vidjeti kako možemo pridonijeti stvaranju te stabilnosti, a upravo Hrvatska tomu može najbolje pridonijeti u konstitutivnom dijalogu. Vidim mogućnost da se barem u tom jednom dijelu izborni zakon perfektuira na način kakav bi trebao biti”, istaknuo je Grlić Radman.
Pojam građanske države zvuči kao nadogradnja i veliki iskorak, međutim ljudi koji nisu upoznati sa situacijom u BiH, ne znaju što se skriva iza toga.
Hrvatska priznaje jedinstvo Bosne i Hercegovine, međutim u BiH postoje dvije pogubne tendencije koje mogu naštetiti budućnosti Bosne i Hercegovine. “To su srpski separatizam i hiperbošnjački unitarizam između kojih su stiješnjeni najmalobrojniji Hrvati. Niti jedna odgovorna politika ne bi smjela dozvoliti da se ovdje ugasi jedan temeljni entitet”, kazao je ministar Grlić Radman.
Prof. dr. sc. Božo Skoko naglasio je kako bi Hrvatskoj i Hrvatima u Bosni i Hercegovini svakako više odgovarala jedinstvena vanjska politika kako bi inozemstvo bolje percipiralo državu. “Moramo razbiti jednu potpuno krivu percepciju. Usudio bih se reći da Bošnjaci imaju bolju priču za javnost, a mi moramo objasniti daleko kompleksnije procese. Pojam građanske države zvuči kao nadogradnja i veliki iskorak, međutim ljudi koji nisu upoznati sa situacijom u BiH, ne znaju što se skriva iza toga. Možemo razmišljati o BiH kao građanskoj državi jednoga dana kada se za to stvore uvjeti što podrazumijeva i to da se sva tri naroda u BiH osjećaju kao kod kuće te da se osjećaju zaštićeno”, naglasio je Skoko.