U Bosni i Hercegovini je prema podacima portala nedjelja.ba, oko 11 800 vjernika manje u 2019. nego prijašnjih godina. Smanjili su se također i broj vjenčanja i krštenja, dok je sprovoda bilo 227 više u zemlji. Te brojke jasno pokazuju tešku situaciju u kojoj se nalazi hrvatski narod i katolici u BiH. U povodu “Tjedna solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini”, koji je upravo u tijeku, izdvojili smo nekoliko razmišljanja najodgovornijih za djelovanje tamošnjeg Caritasa.

Ravnatelj Caritasa Banjolučke biskupije mons. Miljenko Aničić, predstavljajući prijašnje i aktualne projekte, istaknuo je kako su najveći dio vremena i sredstava upotrijebili za nabavu i dostavu pomoći ljudima u obliku hrane, odjeće, obuće i lijekova.

mons. Miljenko Aničić

Spomenuo je Pravno savjetovalište preko kojeg je uspješno vraćeno više od 3.700 nekretnina, obnovu više od 2.400 kuća i stanova, projekt Kućne njege koji se financira sredstvima iz Tjedna solidarnosti, projekt edukacije trudnica koji je završen jer je, zbog masovnih odlazaka, sve manje žena u toj dobi te kumstva na daljinu za siromašnu djecu.

Karakteristično je da odlaze cijele obitelji.

Dotaknuo se i problema iseljavanja koji posebno pogađa BiH. Mons. Aničić je rekao kako na tome području ne živi ni desetina katolika u odnosu na vrijeme prije rata. Najviše ih živi u južnom dijelu biskupije, u Federaciji Bosne i Hercegovine – na području Jajca, Bihaća, Sanskog Mosta, Drvara i Livanjskog dekanata.

Iseljavanje predstavlja velike izazove za Caritas Banjolučke biskupije.”Karakteristično je da odlaze cijele obitelji. Imamo i problem potpuno napuštenih osoba te veliki broj nezaposlenih. Nezaposlenost je pala s 40 na 20 posto. Radi se o osobama koje više od dvadeset godina nisu radile i teško su zapošljive pa postaju socijalni slučajevi. Bosna i Hercegovina po siromaštvu je pri samom dnu među europskim zemljama. U medijima je nedavno izašao podatak da oko 100 tisuća djece ide gladno u krevet svaki dan”, naglasio je mons. Aničić.

Ako ode još ljudi, bit će vrlo teška situacija za one koji su tu.

Prema nekim procjenama, rekao je mons. Aničić, čak trećina postojećeg stanovništva planira odlazak. Prema drugim podacima koji se navode u medijima, u zadnjih šest godina je Bosna i Hercegovina izgubila oko 800 tisuća stanovnika. ”Ako ode još ljudi, bit će vrlo teška situacija za one koji su tu”, poručio je mons. Aničić.

Vlč. Mirko Šimić, ravnatelj Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije, istaknuo je kako je u njihovom djelovanju vrlo važan projekt kućne njege starih i bolesnih.

”Nameće nam se, snagom biologije, potreba za jednim takvim projektom jer, nažalost, stanovništvo na ovim područjima stari. Mladi uglavnom žele što prije napustiti Bosnu i Hercegovinu. Stanovništvo je prepušteno samo sebi i tu uskačemo u nekoliko naših dekanata”, rekao je vlč. Šimić. Trude se biti pri ruci tim ljudima u njihovim svakodnevnim nevoljama te ih nastoje obilaziti, kupiti lijekove, skuhati obroke i biti dostupni na razne načine.

Za onima koji su otišli nema smisla plakati, nego se pitati što učiniti s onima koji su ostali.

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić također se osvrnuo na problem nestajanja Hrvata i katolika iz Bosne i Hercegovine. Dodao je da se na sve može gledati dvostrukim očima.

”Prvo, može se gledati kukajući da nije kao što je nekada bilo. Drugo, može se gledati što učiniti da ono što postoji opstane. Za onima koji su otišli nema smisla plakati, nego se pitati što učiniti s onima koji su ostali. Jasno da su nam ostali starci, ali ima i mlađih entuzijasta koji su spremni istinski podnijeti izazove života”, poručio je.

Kardinal Vinko Puljić / Foto: IKA