Utemeljio je Park prirode Blidinje, zaštitio planinu od devastacije i u njezino srce ugradio Franjevačku kuću molitve. Živio je među vukovima i medvjedima, a ljubio prirodu, ljude i životinje, nastojeći hoditi putem sv. Franje. Bio je progonjen i lažno optužen da skriva generala Gotovinu, pa mu je neko vrijeme bio zabranjen ulazak u Europsku uniju. Ipak, uvijek je ostao vjeran svom pozivu i narodu.
Okrijepljen svetim sakramentima, u nedjelju, 9. studenoga 2025. godine, u Samostanu sv. Ante na Humcu, blago je u Gospodinu preminuo fra Petar (Stjepan) Krasić, u 91. godini života, 73. godini redovništva i 68. godini svećeništva.
Fra Petar Krasić
Svoj je put ovaj osebujni franjevac počeo u ljeto 1935. godine u rodnom Brotnju. Godine 1957. položio je doživotne zavjete, a godinu poslije zaređen je za svećenika u Mostaru.
Neumorni Božji graditelj
Fra Petar je od 1967. do 1980. bio župnik na Kočerinu, gdje je predvodio gradnju nove župne crkve u spomen na trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata. Fra Petrovim zalaganjem na pročelju zvonika načinjen je 23 metra visok mozaik s likom sv. Franje Asiškoga – najveći mozaik sv. Franje na svijetu.
Najveći mozaik sv. Franje / Foto: Župa Kočerin
Poput „vuka samotnjaka“ koji svojom vjerom i molitvom pokreće i okreće planinu, početkom osamdesetih fra Petar Krasić je došao u mjesto bez ceste, bez vode, bez električne energije, gdje snijeg dosegne i do dva metra. Prvi su mu susjedi bile divlje životinje, a najbliže naseljeno mjesto bilo je udaljeno dvadesetak kilometara.
Oduvijek ga je zanimalo kako obnoviti i vratiti život u kapelaniju Polja koja je u Parku prirode Blidinje. Taj kraj je stradao 1942. kad su četnici sve zapalili i poubijali ljude, pa je tako stradala i franjevačka kuća koja je tu postojala.
Franjevačka kuća molitve Masna Luka / Foto: Facebook
„Promišljao sam o budućnosti i povratku života u taj prostor koji je strateški pastoralno značajan. Upustio sam se u avanturu i pomalo gradio, okupljao ljude. Prvo sam obnovio šest groblja. U stilu koji pripada tomu mjestu, dakle u kamenom slogu, obnovio sam zapuštene vanjske zidove, očistio ih, podigao četiri kapelice i dvije kapele koje su filijalne crkve.
Uz sve to izgradili smo samostojeću crkvu sv. Ilije, zatim Franjevačku kuću molitve koja ima 48 soba. Tu su dvije dvorane, galerija, knjižnica. Tu se održavaju duhovne vježbe i duhovne obnove za kandidate, ali i svećenike naše provincije. Manje-više svi prođu kroz tu kuću. Drago mi je da je to uprava Provincije prepoznala. Austrijanci i Švicarci kažu da oni nemaju takvo nešto u svojoj domovini“, rekao je fra Petar u intervjuu za Glas Koncila 2019. godine.
Park prirode Blidinje i čuvar tornjaka
Osnovao je i Park prirode Blidinje i time zaštitio planinu od devastacije. „Ne bih se stidio reći da sam ja zaslužan što je Blidinje postalo park prirode“, znao je reći, a to potvrđuju i brojni mještani. „Park prirode Blidinje je moje dijete.“
Franjevačka kuća molitve Masna Luka
Njegov rad spojio je duhovno i prirodno, vjeru i stvoreni svijet, ostavljajući iza sebe krajolik u kojem se čovjek može moliti, raditi i disati „punim plućima.“
Bio je strastveni ljubitelj prirode i životinja, osobito pasa, te jedan od osnivača Lovačkog i Kinološkog saveza Bosne i Hercegovine.
Kao međunarodni kinološki sudac stekao je najviši stupanj FCI suca za sve pasmine pasa, kao i zvanje suca za rad svih lovačkih pasa, te je jedan od najzaslužnijih za očuvanje autohtone pasmine – bosanskohercegovačko-hrvatskog pastirskog psa tornjaka.
bosanskohercegovačko-hrvatski pastirski pas tornjak / Foto: Depositphotos
„Kad sam vidio da su tornjaci na izumiranju, morao sam raditi na njima da ih sačuvam, jer su oni kulturna baština moga naroda“, rekao je ponosno u intervjuu za Večernji list. Fra Petrovi tornjaci, ženka i štene, našli su se i na poštanskoj marki 2007. godine.
Posebno mu je drago bilo i loviti ptice: jarebice kamenjarke, patke i prepelice. „Zečevi, lisice, divlje svinje, a posebno kuna bjelica, bili su mi također jak izazov. A kako potpunog zadovoljstva u lovu nema bez dobra psa, odgajao sam pse ptičare, goniče, posebice trobojce, jamare i krvosljednike“, ispričao je.
Put spasa
Osim duhovnog rada, fra Petar je dao velik doprinos i u društvenom životu. Bio je jedan od organizatora izgradnje puta od Rakitna do Doljana 1990. godine – puta koji je tijekom Domovinskog rata postao „Put spasa“ za više od 300 tisuća muslimana.
Naime, njegovo ime našlo se na listi 12 osoba iz BiH kojima se zbog pomoći ratnim zločincima i opstrukciji provedbe Daytonskog sporazuma zabranjuje ulazak u EU, te je bio jedini Hrvat među njima.
Fra Petar Krasić / Foto: Facebook
Bilo je to vrijeme kad se provodila žestoka haranga protiv Hrvata u Bosni i Hercegovini, a fra Petar Krasić bio je osumnjičen da krije generala Antu Gotovinu koji će kasnije i dokazati svoju nevinost.
No, fra Petar je tada ponosno izjavio: „Ova optužba je zapravo bila udar na franjevce, posebice u Hercegovini, i uopće na Hrvate u BiH“, dodajući da mu je nakon svega zabrana ukinuta, ali bez bilo kakve isprike.
Franjevačka kuća molitve Masna Luka
Fra Petar je nastavio služiti Bogu i narodu – tiho, skromno i dostojanstveno. Njegov odlazak zatvorio je jedno veliko poglavlje hercegovačkog franjevačkog djelovanja, ali je ostavio dubok trag u srcima onih koji su ga poznavali, osobito u Masnoj Luci, koju je gotovo vlastitim rukama pretvorio u oazu duhovnosti i prirodne ljepote.