Francuski parlament usvojio je zakon tri godine nakon što je predsjednik Emmanuel Macron, tijekom predizborne kampanje, otvorio javnu raspravu o pitanju eutanazije i potpomognutog samoubojstva.

S 291 glasom „za“ i 241 glasom „protiv“, okončan je dugotrajni parlamentarni zastoj između Nacionalne skupštine (donjeg doma) i Senata (gornjeg doma). Zastupnici Donjeg doma parlamenta usvojili su prijedlog zakona tri puta tijekom 14 mjeseci dok su ga senatori jednako toliko puta odbili, izvijestio je EWTN.

Dana 7. srpnja Senat je tijesnom većinom od 169 prema 164, uz 11 suzdržanih, usvojio preliminarni prijedlog kojim se zakon u cijelosti odbacuje te pozvao vladu da prekine zakonodavni postupak.

Međutim, premijer Sébastien Lecornu pozvao se na članak 45. Ustava, koji vladi omogućuje da Nacionalnoj skupštini prepusti konačnu odluku kada se dva doma parlamenta ne uspiju usuglasiti. Zbog toga je prijedlog zakona ponovno upućen Nacionalnoj skupštini, koja je o njemu četvrti i posljednji put glasovala, čime je zaobiđeno novo čitanje u Senatu.

Potporna mjera usmjerena na proširenje pristupa palijativnoj skrbi usvojena je s puno većom podrškom, prošavši prvo čitanje u Senatu s 307 glasova za i 17 protiv. Do danas, više od 20 % francuskih departmana još uvijek nema jedinicu palijativne skrbi, prema podacima koje je Francuska biskupska konferencija više puta navela tijekom rasprave.

Zakon o kraju života obuhvaća eutanaziju, koju provodi liječnik ili medicinska sestra, i potpomognuto samoubojstvo, u kojem pacijent sam sebi daje smrtonosnu tvar.

Da bi osoba mogla pristupiti postupcima mora biti punoljetna, imati stalno prebivalište u Francuskoj, bolovati od teške i neizlječive bolesti, nalaziti se u uznapredovaloj ili terminalnoj fazi bolesti, trpjeti patnju koju postojeće liječenje ne može ublažiti te biti sposobna slobodno i informirano izraziti svoju odluku. Zakon predviđa da bolesnik samostalno uzima smrtonosnu tvar, dok zdravstveni djelatnik može intervenirati samo ako pacijent fizički nije sposoban to učiniti.

Zalaganje za legalizaciju potpomognutog umiranja seže u rujan 2022., kada je Nacionalni savjetodavni etički odbor promijenio svoje ranije protivljenje potpomognutom umiranju i podržao „etičku” primjenu te prakse. Građanski panel koji je sazvao predsjednik Macron tijekom sljedeće zime također se izjasnio u prilog legalizaciji.

Francuski predsjednik predstavio je nacrt zakona u ožujku 2024., ali inicijativa je zastala kada je raspustio Skupštinu u lipnju iste godine. Prijedlog je 2025. godine ponovno pokrenuo zastupnik Olivier Falorni.

Kritičari tvrde da je novousvojeni zakon među najliberalnijima u svijetu.

Katolički odvjetnik i generalni direktor Europskog centra za pravo i pravdu Grégor Puppinck objavio je analizu točku po točku u kojoj tvrdi da cijeli proces počiva na procjeni jednog liječnika, koji se s pacijentom može prvi put susresti na dan zahtjeva i ne mora biti onaj koji ga već liječi.

Dvoje dodatnih stručnjaka koje liječnik mora konzultirati sam bira, oni ne moraju osobno pregledati pacijenta, a savjetovanje se može održati i videopozivom.

Puppinck je napomenuo da zakon ne postavlja minimalni razmak između odluke i samog čina izvan dvodnevnog razdoblja za razmišljanje, rodbina nema zajamčeno pravo da bude unaprijed obaviještena i ne može osporiti ishod na sudu.

Liječnici koji se pozovu na savjest moraju uputiti pacijente kolegi koji je spreman provesti postupak, a privatne i vjerske ustanove, uključujući domove za starije i nemoćne, moraju smjestiti mobilne timove za eutanaziju, u protivnom riskiraju upravne sankcije. Nadzor nad provedbom, prema Puppincku, provodi se tek nakon smrti, na temelju izvješća liječnika koji je zahvat izvršio.

Istraživanje Fondacije za političke inovacije iz 2025. procijenilo je da bi ta mjera mogla uštedjeti državi oko 1, 4 milijarde eura godišnje na izdacima za zdravstvo, skrb o starijima i mirovine. 

Upozorenje Crkve

Francuska biskupska konferencija zakon je protumačila prijetnjom „najkrhkijim“ među francuskim građanima u izjavi objavljenoj u svibnju 2025. uoči prvog glasovanja o zakonu. Pariški nadbiskup Laurent Ulrich više je puta pozvao zakonodavce da preispitaju svoj stav, tvrdeći da se istinska solidarnost gradi brigom za druge, a ne smrću.

Nadbiskup Vincent Jordy iz Toursa pozvao se na stoljetno upozorenje Françoisa Rabelaisa da je „znanost bez savjesti samo propast duše“. Ono što je u tijeku, rekao je, jest „antropološki pomak“, novi način gledanja na život i njegov kraj koji će postupno preoblikovati zemlju, dotičući se njegovatelja, obitelji, osoba s invaliditetom i odnosa među generacijama.

Istaknuo je Nizozemsku, gdje su zakonodavci dva desetljeća uvodili zaštitne mjere i gdje su zdravstveni dužnosnici u lipnju potvrdili da je dijete mlađe od 12 godina prvi put eutanazirano, prema proširenju zakona iz 2024. na djecu u dobi između 1 i 12 godina.

Biskupi Francuske biskupske konferencije istaknuli su, nakon usvajanja zakona kojim se legalizira pomoć pri dobrovoljnom okončanju života, da će „15. srpnja 2026. ostat upisan kao bolan prijelom u povijesti Francuske“, izvijestila je Družina, a prenijela IKA.