U povodu spomendana fra Serafina, prvog mučenika i blaženika podrijetlom iz Janjeva, održano je svečano misno slavlje u samostanskoj crkvi Bezgrešnog začeća BDM u zagrebačkoj Dubravi 5. studenog. Predvoditelj slavlja krčki biskup Ivica Petanjak istaknuo je blaženikovu posebnost i karizmu. Biskup je istaknuo da karizme nisu ljudske sposobnosti, već dar od Boga i da se njime ne smijemo natjecati. “Jedino što smiješ s tim darom je pretjecati jedan drugoga u ljubavi. Natječite se u ljubavi. Natječite se u tome tko više ljubi. Tu smije biti natjecanje. Pretječite jedni druge poštovanjem, revnošću, gorljivošću, gostoljubivošću, strpljivošću”, rekao je biskup te napomenuo da je fra Serafin bio karizma, pozvana na djelovanje.

“Proširimo Pavlov govor i stavimo ga u jedan kontekst i vratimo se otprilike 130 godina unazad u Janjevo. Zamislimo tu janjevačku župu kao jedno otajstveno tijelo Isusa Krista. Župa, mjesna Crkva. U toj mjesnoj Crkvi su različite obitelji. U toj obitelji rađa se dijete koje je na krštenju dobilo ime Ivan (…) I pohađa Bog tu kršćansku zajednicu i onda tome mladiću Ivanu kaže ‘Ivane, pozivam te, iziđi iz svoje obitelji i župne zajednice, postani redovnik sv. Franje Asiškog. A kad si to postao, mijenjam ti ime. Zvat ćeš se Serafin. Mijenjam ti ime da budeš drugi čovjek. Napravi još jedan korak dalje. Napusti svoju domovinu. Idi u Albaniju da ondje propovijedaš i svjedočiš. I da ondje možeš pronositi Radosnu vijest Isusa Krista.”

Ja ti dajem karizmu da možeš podnijeti mučeništvo i progonstvo!’

Bog svakoj zajednici, ako ona diše kršćanskim duhom, daje određene karizme, rekao je biskup i naglasio poziv na mučeništvo: “Bog kao da je u ono vrijeme rekao: Fra Serafine, kao što si dosad išao za mnom i kao što si dosad u svemu bio vjeran meni, došla su crna vremena, došlo je vrijeme kad trebaš podnijeti mučeništvo za Isusa Krista. Ja ti dajem karizmu da možeš podnijeti i mučeništvo i progonstvo i maltretiranje i krv svoju proliti da bi tvoja zajednica iz koje si niknuo, da ona gledajući tvoje mučeničko svjedočenje, ostane nepokolebiva u ovim teškim vremenima.”

Misa povodom spomendana fra Serafina Glasnovića Kodića u Dubravi / Foto: IKA

Fra Serafin Glasnović Kodić rođen je 25. travnja 1893. u Janjevu – Skopska biskupija. Svećeničko ređenje imao je 30. lipnja 1915. Bio je član albanske franjevačke Provincije Blažene Djevice Marije. U službu definitora svoje Provincije pastoralno je djelovao kao župnik u župama Dušman, Šalj, Buškaš, Vukelj i Ljež. Nakon jednog sastanka u Provinciji bio je uhićen i okrutno mučen zbog lažne optužbe komunističkih vlasti Envera Hoxhe u Albaniji. Tijekom ispitivanja bio je teško ranjen na dušniku te je poslije nekoliko dana, točnije 11. svibnja 1947. preminuo u franjevačkom samostanu u Lježu koji je bio prenamijenjen u bolnicu. Živio je 54 godine, bio je redovnik 37 godina i 32 godine svećenik. Njegovi posmrtni ostaci počivaju u zidinama franjevačke crkve Navještenja Blažene Djevice Marije u Lježu.

Ti su mučenici neprolazna baština našeg identiteta koji ne može nestati i treba trajati dok god postojimo.’

Župnik mons. Nikola Dučkić uputio je 2005. molbu zadarskom nadbiskupu Ivanu Prenđi da se za sluge Božje fra Alojzija Palića (također mučenog i ubijenog od strane komunističkih vlasti kada je imao samo 35 godina) i fra Serafina može širiti glas svetosti u župi Kistanje. Nadbiskup je tu molbu prihvatio i od Kongregacije za kauze svetaca dobio dopuštenje te se od 2005. svake godine 7. ožujka. službeno spominje dan slugu Božjih. Predvodeći svečanu euharistiju na taj dan 2005. u zajedništvu s 25 janjevačkih svećenika nadbiskup Prenđa je rekao: “U Crkvi 20. stoljeća puno je mučenika, među njima su i dva franjevca, sinovi vjernog janjevačkog puka koji su svoje živote položili za vrednote vjere. I sveti Otac je osjetio važnost mučenika te je Crkvi pred Veliki jubilej dao zadatak sabrati mučeničke svjedoke vjere kako bi se ta imena stavila u baštinu Crkve prošlog teškog i krvavog stoljeća, u kojem su se iz mržnje uklanjali milijuni ljudi zbog vjernosti Kristu. Fra Alojzije i fra Serafin spadaju u tu povorku dičnih i velikih imena Crkve. Oni ohrabruju našu vjeru i pokazuju da Božja riječ ima snagu. Ti su mučenici neprolazna baština našeg identiteta koji ne može nestati i treba trajati dok god postojimo”, pisalo je u Vjesniku Zadarske nadbiskupije 2005.

Svojom žrtvom ostvarili su uzvišeno svjedočanstvo ljubavi davši svoje živote za Krista’, spomenuo se mučenika kardinal Bozanić.

Na završetku jubilejske proslave 700. obljetnice od prvog pisanog spomena župe Janjevo 6. prosinca 2003. u zagrebačkoj prvostolnici slavljena je svečana euharistija koju je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. U propovijedi je, među ostalim, rekao: “I na kraju, ne mogu ne spomenuti jedan od najvećih darova kojim je obradovana janjevačka zajednica u ovoj jubilarnoj godini. Naime, ove je godine započet postupak o utvrđivanju herojskih kreposti dvojice janjevačkih sinova, franjevaca fra Alojzija Palića i fra Serafina Glasnovića Kodića, koji su svojom žrtvom ostvarili uzvišeno svjedočanstvo ljubavi davši svoje živote za Krista. Njihov primjer i primjer vaših predaka neka vam budu stalni poticaji da budete otvoreni poticajima Duha Svetoga te oslonjeni na Boga, Gospodara povijesi. Iz vjere i po vjeri, gradite svoju budućnost”, navedeno je u janjevačkom godišnjaku Zvono.

Janjevo / Foto: Pavao Palić (Sedam stoljeća hrvatske kulture na Kosovu)