Prije 270. godina rodio se Matija Petar Katančić (12. kolovoza 1750. u Valpovu). Školovao se u Pečuhu, Budimu, Baji, Segedinu i Osijeku. U Baču u Bačkoj završio je franjevački novicijat i primio ime Petar, a za svećenika je zaređen 1775. godine. Uz proučavanje povijesti, zamljopisa, filologije i estetike, najpoznatiji je kao autor prvog cijelovito tiskanog prijevoda Svetoga pisma na hrvatskom jeziku.
O veliku rasponu njegovih zanimanja svjedoče i njegova djela. Fructus auctumnales (Jesenji plodovi, 1794.) zbirka je pjesama pisanih latinskim i hrvatskim jezikom klasičnim metrom. Po tome je jedan od naših prvih pjesnika klasicista. U rukopisu mu je ostao rječnik Etymologicon illyricum, koji svjedoči o njegovu zanimanju za jezik, donosi Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
U povijesti je bilo više pothvata prevođenja Biblije na hrvatski jezik, ali iz raznih razloga tek u 19. stoljeću imamo prvi tiskani prijevod cjelovitog Svetog pisma na hrvatski jezik. Prijevod Matije Petra Katančića pojavio se u Budimu tek 1831. godine kada mnogi drugi narodi već imaju svoje tiskane prijevode. Katančić prevodi latinski tekst Vulgate na jezik kojega on naziva “ilirički”, slavonsku ikavicu sa grafijom 19. stoljeća. Za prijevod mu je bilo potrebno ukupno sedam godina rada, a za njegove lektore i korektore još pet godina. Umro je ne vidjevši tiskano izdanje svoje Biblije. Zbog prerane smrti Grgura Čevapovića, koji je pripremao Katančićev prijevod za tisak na izdavanje se ponovo moralo čekati tako da je od završetka prijevoda do izdavanja proteklo punih 15 godina.
Nakon studija radi kao profesor u Osijeku, Zagrebu i Pešti, gdje je bio i kustos Sveučilišne biblioteke. Godine 1800. prisilno je umirovljen. Potom je, kao izopćenik, živio u franjevačkom samostanu u Budimu.
Ogromno se znanje i trud ogleda u njegovu prijevodu Svetoga pisma, koji je objavljen 1831., 6 godina nakon njegove smrti. Preveo je cijeli Stari zavjet (u četiri sveska) i Novi zavjet (u dva sveska), i to tako da je donosio hrvatski prijevod i paralelno latinski tekst. To je prvi cjelovit tiskani prijevod Svetoga pisma, s kratkim komentarima. Katančićev pjesnički, a posebice prevoditeljski rad iznimno je važan jer potvrđuje funkcionalnu polivalentnost (upotrebnu raslojenost) hrvatske ikavske štokavštine od 18. stoljeća, čak i u prijevodu tako zahtjevnih tekstova kakav je biblijski tekst.
Na naslovnim stranicama prijevoda Staroga i Novoga zavjeta, između ostaloga, piše sljedeće:
Sveto pismo starog’ zakona
Sixta V. P. naredbom prividjeno i Klementa VIII. pape
Vlastjom izdano
Sada u Jezik
SLAVNO-ILLYRICSKI
Izgovora Bosanskog’ prinesheno
Tad SS. Otacah i Naucsiteljah Tomacsenjem nakitjeno…
U Budimu 1831.
Sveto pismo novog’ zakona
Sixta V. P. naredbom prividjeno i Klementa VIII. pape
Vlastjom izdano
Sada u Jezik
SLAVNO-ILLYRICSKI
Izgovora Bosanskog’ prinesheno
Tad SS. Otacah i Naucsiteljah Tomacsenjem nakitjeno…
U Budimu 1831.