"Jako velik broj građana, ne samo u Hrvatskoj, ne razumiju što su to zapravo mediji. Medijska pismenost je važna kako bi se snalazili u medijskom okruženju", objasnio je dr. sc. Mato Brautović, redoviti profesor na Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku u razgovoru za HKR govoreći o postojanju tzv. "fake newsa".
Lažne vijesti (engl. fake news) oblik su propagande žutog tiska nastale korištenjem dezinformacija i masovne obmane plasiranih u javnost putem novina ili društvenih mreža. Najčešće se objavljuju u svrhu dezinformiranja i zastrašivanja javnosti ili u svrhu parodije, satire ili jednostavnog privlačenja pažnje (senzacionalizma). Cilj takvih vijesti je plasiranje netočnih informacija i obmanjivanja javnosti. Lažnim vijestima često se koristi i propaganda u totalitarnim režimima s ciljem veličanja kulta ličnosti vladara ili ispiranja mozga i intelektualne svijesti u javnosti.
Kako uočiti lažnu vijest?
Prvo, pogledajte je li to mrežna stranica koja vam je poznata. Ako nije pokušajte više informacija doznati o autoru teksta.
Drugo, nemojte donositi zaključke prema naslovu, pročitajte cijeli članak. Ponekad su naslovi napisani senzacionalistički i sadrže dezinformaciju.
Treće, potražite piše li još koji medij o toj temi. Ako ne, onda je riječ o dezinformaciji.
Četvrto, pogledajte je li članak objavljen na satiričnoj stranici. Često se takvi portali znaju našaliti s informacijama.
Prema riječima dr. sc. Mate Brautovića, redovitog profesora na Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku, potrebno je stoga kritički se odnositi prema medijima, što ne znači kritizirati već imati kritički odnos.
“Jako velik broj građana, ne samo u Hrvatskoj, ne razumiju što su to zapravo mediji. Medijska pismenost je važna kako bi se snalazili u medijskom okruženju”, nadodao je naš sugovornik.
Brautović je gostujući nedavno u HKR-ovoj emisiji “Medijski putokaz” istaknuo kako rezultati jednog američkog istraživanja o “fake newsu” pokazuju da stariji od 65 godina najčešće dijele dezinformacije na društvenim mrežama, a to je zato što uopće ne razumiju medije.
“Njihov način funkcioniranja proizlazi iz vremena kad se imalo povjerenja u medije i novinare koji su bili autori članaka. Novo vrijeme dovelo je nove tehnologije koje zahtjevaju od nas da stalno pratimo kako mediji funkcioniraju i različitosti koje nam pojedini mediji donosi. Problematična kategoriji su stariji. Kod mlađih generacija nema takvih problema. Oni mogu prepoznati istiniti informacije”, istaknuo je Mato Brautović.
Zahvaljujući online medijima, istaknuo je naš sugovornik, monopol koje su imale televizije i novine se istopio.
“Danas ako želite doći do istinite informacije možete lako doći do nje. Znači internet je izvrstan alat kroz koji mi možemo nadići cenzuru i kroz koji možemo provjeriti sve činjenice koje se nama serviraju, a jednako tako internet pomaže novinarima tradicionalnih medija koji mogu još bolje informirati novinare jer mogu na što bolji način provjeriti informacije”, poručio je Brautović.
Cijelu emisiju “Medijski putokaz” poslušajte ovdje: