Budi dio naše mreže

Zašto se oko kurikularne reforme još uvijek lome koplja?

Jesu li učitelji zadovoljni provođenjem eksperimentalnog programa? Što psiholozi govore o novim standardima koji se primjenjuju u provedbi reforme? - odgovori na ova pitanja traženi su u emisiji Argumenti Hrvatskoga katoličkog radija u kojoj su 6. lipnja sudjelovali dr. Jelena Pavičić Vukičević, potpredsjednica Stranke rada i solidarnosti, Ana Tuškan, glavna tajnica Sindikata učitelja Hrvatske i dr. Josip Burušić, voditelj Centra za istraživanje znanja i obrazovanja Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar". Emisiju je uredio i vodio Ivan Tašev.

/ Svjetlana Đuran

dr. Jelena Pavičić Vukičević

“I dalje stojimo sa zahtjevom za smjenom ministice”, rekla je Pavičić Vukičević, napominjući da se na nedavnim konferencijama za novinare željelo podvući sve ono što se događalo proteklih godina i skrenuti na to pozornost javnosti. Podsjetila je da je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak ‘u svibnju ove godine uputila dopis gdje je svojevoljno napravila razliku između obveznih i izbornih predmeta’. Taj je primjer zainteresirao javnost, ali riječ je o kontinuiranom ponašanju, primijetila je potpredsjednica Stranke rada i solidarnosti. Požalila se da nisu imali priliku meritorno govoriti o čemu su htjeli, te da ih se proglašava nazadnim kada govore o tome koje inovativne tehnike žele u školi.

Pavičić Vukičević je nadalje istaknula da smatra kako je uz besplatne udžbenike u cijeloj Hrvatsko velika pobjeda što su uspjeli zaštititi hrvatskoga učitelja da ne bude učitelj trećega reda. Ali, kako je rekla, besplatne udžbenike trebaju pratiti i besplatne radne bilježnice, jer su one nužna sredstva za rad. “Voljela bih da se s ovom reformom ne krene na jesen”, rekla je ukazujući na problem u izradi kurikuluma – u njemu nije sudjelovao stručni kadar. “U jednom takvom procesu, kao što je kurikulum, mora se na stručnoj razini dogovoriti model izrade, moraju se odrediti svrha, načela, cilj itd. i onda će se doći do vrednovanja i samovrednovanja. Dokument ne smije biti petrificiran, nego se moraju činiti novi koraci i napori. Ja jesam za reformu i podupirem nastojanja da se uvedu promjene. No, ljudi su nezadovoljni i ne pita ih se na ispravan način, dovedeni su pred gotov čin”.

Ana Tuškan

U osvrtu na odjek reforme Tuškan je rekla da je najveći problem što se struku ne doživljava kao socijalne partnere nego kočničare reforme. “Želimo da nas se gleda kao suradnike u stvaranju što boljeg obrazovanja. U školi za život je suprotno svrsi da se ne pita i ne uvažava mišljenje. Atmosfera u zbornicama je takva da je najbitnije skupiti sve značke, a rad s učenicima je najmanje bitan. Sve se radi jako na brzinu da bi se mogao napraviti novinski članak, ali u pozadini to ne funkcionira. Donesena je uputa da su učitelji ti, osobito razrednici, koji trebaju promatrati koji se dio udžbenika smije podcrtavati, a koji ne, jer ako se nešto više podcrta, onda udžbenik nije za upotrebu. Učitelji su opterećeni administrativno te dobivaju nejasne upute. Tu je i situacija besplatnih udžbenika uz koje je bitno da djeca imaju i radne bilježnice, jer kada se radi reforma, ona bi trebala biti cjelovita”.

Glavna tajnica Sindikata učitelja Hrvatske primijetila je kako se čini da se nastoji i struka podijeliti nejednakim uvjetima i procesima ocjenjivanja. Promatrajući misiju strategije obrazovanja, kako je istaknula, vidljivo je da materijalni i organizacijski uvjeti nisu dobri, ali ni ljudski jer je vidljivo nezadovoljstvo. “Trebamo biti transparentniji i probleme na koje se nailazi treba gledati kao priliku za njihovo rješavanje”.

dr. Josip Burušić

Dr. Burušić, koji je uključen u obrazovni sustav zadnjih 15 godina, rekao je kako je sustav zastario i zahtijeva brojne reforme. Kao znanstvenik smatra da sustav nije toliko loš da bi se trebao uništiti, ali su dobrodošla sva nastojanja u smjeru njegova unaprjeđenja. Istaknuo je da prvo treba odrediti cilj, drugo je da se treba iskoristiti ogromna količina znanja o hrvatskom obrazovanju, a treće pitanje školstva ne bi trebalo biti prostor nadmetanja različitih političkih stranaka. “Obrazovanje se tiče milijun ljudi u Hrvatskoj, i bojim se da bi mogli biti jako razočarani. Mogli bismo doći na sljedeću razinu posvađanosti, negativne energije. Prijeti realna opasnost da se sustav totalno uništi, i ne vidim osobu koja bi to mogla vratiti natrag”.

Voditelj Centra za istraživanje znanja i obrazovanja Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” nadalje je istaknuo ono što je potrebno u sustavu koji je konceptualno zastario. “Mi trebamo reformu sustava, produžiti obvezno obrazovanje, podijeliti osnovnu školu na višu i nižu, trebamo uvesti savjetovanje učenika u 5. razredu…. Imamo situaciju da je u gimnazijama visoki broj djece visokoobrazovanih. Imamo znanja o tome, ali i situaciju ‘ja sam najvažniji, prije mene je bilo ništa, a poslije mene potop’. Obrazovanje je sustav, mora postojati obrazovna strategija i cilj. Trebamo učiniti sve da zadovoljimo to dugoročno, i nije bitno tko sjedi u Ministarstvu”, rekao je dr. Burušić.

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja