Emisija Aktualno posvećena je zaključcima zasjedanja HBK koja je danas završeno. Zasjedanje je započelo u ponedjeljak 18. siječnja ujutro u 9 sati, a u utorak 19. siječnja nešto prije 15 sati je završeno.

Foto: Dario Zürchauer

Na početku emisije Aktualno generalni tajnik HBK-a doc.dr. Krunoslav Novak rekao je da se radi o “vrlo intenzivnom zasjedanju kraćeg trajanja, tako su se u dan i pol obradile teme ovogodišnjeg zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije u kojemu su nosive teme bile pitanje susreta odnosno suočavanja s posljedicama potresa kao i ovom pandemijom koja traje više od godine dana sa svime onime što je sa sobom donijela. Zasjedanje je započelo uz pozdrave predsjednika HBK-a, mons. Želimira Puljića i apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj Giorgia Lingue. Govorilo se o pismu HBK-a koje je objavljeno javnosti nakon potresa i u vremenu pandemije. Biskupi su također razgovarali i o hrvatskom Caritasu, njegovoj ulozi u ublažavanju posljedica potresa. Zatim, u ovom zasjedanju biralo se stalno vijeće HBK-a i potpredsjednik HBK-a.”

Ono što našu javnost najviše zanima jest pitanje o informiranosti hrvatskih biskupa vezano uz koronavirus i pandemije.

Dr. primarijus Rok Čivljak dobro nas je informirao o tome što bi svaki biskup, svećenik i vjernik trebao znati o izazovu pandemije.

“Koronavirus nije od jučer. Ovo zasjedanje bilo je planirano u listopadu, ali smo ga zbog morali radi okolnosti odgoditi. Već tada smo planirali pozvati uvaženog intelektualca dr. primarijusa Roka Čivljaka koji je u toj materiji prilično verziran. Htjeli smo baš čuti. Dali smo mu  “domaću zadaću” Vjernik pred izazovom pandemije koronavirusa. Moram reći da nas je dobro informirao o svemu što bi trebao jedan vjernik, svećenik i biskup znati. Dapače, ostao je na raspolaganju za diskusiju jer je bilo mnogo pitanja. Tako da smo zadovoljni da nas je on i sa ovog znanstvenog gledišta o tome informirao, jer mi o tome nismo stručnjaci, ali vidimo njezine strašne posljedice pogotovo s početka same pandemije u ožujku prošle godine kad smo baš radi te strašne stvarnosti koja je bila ne samo kod nas već diljem svijeta, i one poznate mjere donijeli, odnosno uskladili sa onim što je u svim zemljama bilo ograničeno, među kojima je distanca, maska, dezinfekcije i sve nužno za sprječavanje takve bolesti koja nije bila dovoljno poznata. Ne vidim da je ni sada dovoljno poznata, ali posljedice su vidljive”, rekao je mons. Želimir Puljić.

Mons. Mile Bogović završio je zemaljski život zaražen koronavirusom i od njegovih posljedica, međutim biskupi su po biskupijama osjetili gubitak svećenika.

“Tako je. Sedam svećenika iz zadarske biskupije od posljedica koronavirusa prešlo je s ovoga svijeta na bolji. Oni doduše, jesu bili u godinama, ali sigurno je da bi još poživjeli da nije bilo tih posljedica”.

Nakon što su čuli informacije doc. Čivljaka koji je predsjednik Hrvatskog društva katoličkih liječnika i infektolog koji prati to područje zaključak o cijepljenju iznio je predsjednik HBK-a Želimir Puljića potaknuvši generalnog tajnika da pročita pasus “jer smo bili nadahnuti, kako kaže, najprije onim što je Sveti otac prošlih dana rekao i uputio i što je Kongregacija za nauk vjere napisala. Nadahnuti tim riječima mi smo preformulirali taj pasus.”

“Biskupi poručuju u razumijevanju bolesti prirodnih katastrofa s velikim poštovanjem i otvorenošću posežemo za vrijednom riznicom znanosti, misaonih sinteza i stručnih odgovora pretočenih u sasvim konkretne sustave i korake pomoći, ali to ne daje odgovor na pitanje smisla ljudske patnje. Biskupi i na to odgovaraju u kontekstu bolesti i u kontekstu potresa. Mislim da je to vrlo značajno naglasiti. Dakle, ta duhovna dimenzija koja uključuje čovjekovo trpljenje i njegov pogled prema uskrsnuću koji proizlazi iz, kako stoji u poruci, Isusovo krika na križu: Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio? Biskupi kažu da su u tom kriku izrečene sve patnje i boli čovječanstva. Međutim, križ nije završetak već put prema uskrsnuću. S tom vjerom biskupi pozivaju da pristupamo stvarnosti problema s kojima živimo u kontekstu pandemije i potresa” pročitao je u pismu generalni tajnik HBK-a, doc.dr.sc. Krunoslav Novak.

“Nadalje, u četvrtoj točci pisma biskupi su izrekli da je “vrijeme koje je pred nama zahtijeva zajedničku i osobnu odgovornost i brigu u promicanju zaštite života, dobrobiti pojedinca i cijelog društva. Pritom valja imati u vidu kako dobrobit društva ovisi o dobrobiti svakog pojedinca i obitelji. Što se tiče pitanja cijepljenja, koje je posljednjih tjedana u središtu javnosti Papa je nedavno izrazio svoje mišljenje o njegovu primanju iz etičkih razloga. S obzirom na određene moralne dvojbe Sveta stolica nedavno je iznijela nekoliko razjašnjenja čuvajući u sebi slobodu savjesti i osobnu odgovornost u odluci o primanju cjepiva. To su dakle, riječi koje upućuju na poticaj Pape koji u kontekstu samog vlastitog pristupanja cjepivu govori o etičkim razlozima zašto primiti cjepivo, ali isto tako naglašavajući da sloboda savjesti i osobna odgovornost treba biti u odluci ona koja će voditi vjernike u odluci o primanju cjepiva.”

Cjeloviti tekst pod naslovom Vjernici pred izazovom pandemije i potresa dostupan je OVDJE.

Teško je u silnim informacijama i dezinformacijama čuti glas savjesti. To je muka naših građana.

Govoreći o ključnom pitanju, mnogi naši vjernici i građani svakodnevno su bombardirani informacije o cijepljenju. Mnogi imaju osjećaj da je strašno velika kampanja i veliki pritisak ubrzanog cijepljenja, da neke stvari još nisu provjerene i da se mnogo toga forsira na jednoj, a drugo skriva određena istina. Teško je u svemu čuti glas savjesti. To je muka naših građana. S uvjerenjem u razumijevanje te muke naših građana i vjernika zamolili smo predsjednika HBK-a Želimira Puljića da kao pastir prenese poruku biskupa.

Predsjednik HBK rekao je da su porukom vjernicima o suočavanju s potresom i pandemijom biskupi pružili određene odgovore i poticaje, pozvali ljude da budu odgovorni. „Iz poruke posebice zrači traženje smisla i u pandemiji i u potresu. Najlakše je dignuti ruke od svega. Mi smo u svijetu potresenom opakom bolešću. I u tom kontekstu je Papin poziv etičko pitanje ugrožavaš li zdravlje susjeda. Treba slušati glas znanosti. To nije moral, ali je ljudska dimenzija koja kaže da ako se ne pridržavaš propisanih mjera možeš nauditi i sebi i susjedu. Život je dar Božji i moramo ga čuvati i pomagati ljudima da ga sačuvaju. Najvažnije je da slijedeći znanstvenike koji mogu pružiti određenu sigurnost, kao Crkva pokušamo dati određeni smisao, značenje, kažemo ljudima da nije sve završilo, nije propalo“, rekao je nadbiskup Puljić.

Foto: Predsjednik HBK-a, mons. Želimir Puljić/ Dario Zürchauer

O blaženog li potresa koji potresa grad, ali utvrđuje duše!

“Mislim da smo ovom porukom pružili određene odgovore i poticaje te tako pozvali ljude da budu odgovorni u tom pogledu. Iz poruke najviše zrači neko traženje smisla i u pandemiji i potresu. Najlakše je dignuti ruke i okaniti se svega. Mi smo u svijetu koji je zaista potresen najprije opakom bolešću čije posljedice itekako vidimo. Citirao bih Joba koji je starozavjetni lik koji je u patnji sve izgubio, ali je s punim predanjem u ruke Božje rekao Gospod dao, Gospod uzeo! To može samo Crkva ili vjera, Evanđelje i Sveto pismo ponuditi. U tom kontekstu nam je stalo da to pismo bude upravo to. Najvažnije nam je da ljudi otkriju smisao ovih pitanja. Citirao bih i sv. Ivana Zlatoustog kojega smo također stavili u pismo u vidu potresa.

Čitajući riječi sv. Ivana Zlatoustog o potresu stječe se dojam kao da je s nama, u našem vremenu.

Kad čitate njegove riječi imate dojam kao da živi u našem vremenu. On kaže, skoro poput Augustina na jednom razmišljanju kaže : O, blaženog li onog istočnog grijeha koje uzrokuje sve ovo zlo. O, blaženog li istočnog grijeha, koji nam je zaslužio takvog Spasitelja! Tim govorom Zlatousti gleda na potres:  Potres je strašan. On kaže: Veliki su plodovi potresa. Pogledajte Gospodinovo čovjekoljublje koje potresa grad, a utvrđuje duše. Koje drme temelje, a ukrepljuje misli. Koji pokazuje slabost grada, a volju čini snažnom. Obrati pažnju na njegovo čovjekoljublje. On pokoleba zamalo, a utvrdi zasvagda. 

Nije li ovo eksplozija dobrote? Ne. Ja sam bio u ratu na prvoj crti i znam što je eksplozija. Rekao bih da je ovo festival. Festival dobrote!

“Mi smo zaista potresom najprije u Zagrebu, a zatim u Petrinji doživjeli Božju nazočnost preko svih volontera, preko cijelog svijeta osjećaju potrebu biti blizu. O blaženog li potresa, rekao bih koji je ponovno probudio čovjekoljublje, naše zajedništvo i učinilo malo čudo od nečega čega se čovjek boji.”

Govoreći biskupu Košiću koji je pogođen tragedijom potresa nadbiskup Puljić mu je rekao: „Vlado, došlo je do eksplozije dobrote“. A mons. Košić je odgovorio: „Ja sam u ratu bio na prvoj crti i znam što je eksplozija. Ja bih to nazvao festivalom dobrote.” Doista je došlo do eksplozije dobrote. To nas jako raduje i tješi. I to je naša nada, poručio je predsjednik HBK.

Foto: Sisački biskup, mons. Vlado Košić/Ante Peran

Dodatnih 10 milijuna kuna za Sisačku biskupiju i Zagrebačku nadbiskupiju

Biskupi i materijalnim darovima podupiru obnovu. Dali su Hrvatskom Caritasu da može naručiti stotinu stambenih modula za stanovništvo pogođeno potresom. Prije nekoliko tjedana HBK je izdvojila sedam milijuna kuna za potresom pogođeno područje. Budući da su vjernici brojnih župa pogođeni jer su im crkve srušene, biskupi su na ovom zasjedanju odlučili izdvojiti dodatnih 10 milijuna kuna za Sisačku biskupiju i Zagrebačku nadbiskupiju za izgrađivanje priručnih objekata uz crkve u kojima bi se mogla vršiti bogoslužja i druge pastoralne aktivnosti župa koje su ostale bez crkava. Biskupi su također odobrili kontinuiranu pomoć preko Hrvatskog Caritasa na projektima koji su potrebni ljudima da mogu nastaviti svoj redoviti život.

Kardinal Bozanić ponovno potpredsjednik HBK

S obzirom da je Stalnom vijeću HBK istekao mandat na zasjedanju su izabrani novi članovi: đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, splitsko-makarski nadbiskup koadjutor Dražen Kutleša i gospićko-senjski biskup Zdenko Križić. Za potpredsjednika HBK ponovno je izabran zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

Posjetom biskupa zagrebačkoj katedrali teško oštećenoj u potresu završeno je plenarno zasjedanje. Nadbiskup Puljić rekao je da im je bilo važno zaključiti zasjedanje iskrenim vjerničkim hodočašćem bl. Alojziju Stepincu koji je proživio brojne tegobe, ali nikad nije posumnjao u Božju providnost. „I u danima zatvora i kućnog pritvora, bolovanja, bio je uvijek utjeha. Čovjek suočen s osudom, zdravstvenim problemima, nikad nije sumnjao, nego je pun vjere i nade izdržao i bio hrabar. Zato nam je bilo i simbolično i drago da smo kao Hrvatska biskupska konferencija oko sarkofaga molili njegove litanije koje preslikavaju njegovo život i daju nam inspiraciju da i mi u ovome vremenu koje nije lako budemo nasljedovatelji njegova stava i vjere“, poručio je mons. Puljić.