Na današnji dan 1239. u ispravi hrvatskog hercega Kolomana po prvi se puta spominje grad Đakovo. Spomenutom ispravom biskup Ponsa dobio je na dar posjede Đakovo i Breznu. No, arheloška istraživanja pokazuju kako se na tom području živjelo i mnogo ranije. Tako je u doba Rimljana tu postojalo naselje zvano Certissija. Sam grad se u pojedinim razdobljima svoje povijesti spominje pod različitim imenima: Dyaco, Diaco, Dyacow… Ipak od spomenute 1239. naše Đakovo postaje biskupski grad, a tako je i danas.

Đakovo nekad / foto: tzdjakovo.eu

Đakovačka biskupija i njeni biskupi ostavili su gradu brojne dokaze svoga djelovanja. Tako je biskup Patačić 1706. obnovio znanu đakovačku ergelu, a biskup Antun Mandić otvorio je danas najstariju visokoškolsku ustanovu Slavonije i Baranje, Bogoslovno sjemenište.

Mnogi će pak reći kako je najdraži gost Đakova bio sveti Ivan Pavao II. Tko bi mogao zaboraviti tog sveca sa slavonskim šeširom ispred đakovačke katedrale.

Jedan od zaštitnih znakova grada je svakako katedrala Sv. Petra koju je počeo graditi biskup Strossmayer 1866. Gradnja je trajala punih 16 godina, a u nju je ugrađeno 7 miljuna opeka, koje su pečene u biskupskoj ciglani. Upravo ispred te katedrale na blagdan Velike Gospe 1924., prigodom zborovanja katoličke mladeži Alojzije Stepinac, prvi put je svojim prijateljima rekao: “Idem u Bogoslovno sjemenište. Želim postati svećenik.”

Mnogi su znani ljudi dolazili u Đakovo, ali mi ćemo izdvojiti dva sveca.

U studenom 1927. Đakovo je posjetio apostolski delegat za Bugarsku, njegovo je ime bilo – Angelo Giuseppe Roncalli, a nama je znan kao sveti papa Ivan XXIII. Tom je prilikom Roncalli posjetio sjemenište i katedralu, za koju je kasnije rekao kako je to najljepša crkva između Venecije i Carigrada.

Katedrala u Đakovu / foto: djos.h

Mnogi će pak reći kako je najdraži gost Đakova bio sveti Ivan Pavao II. Tko bi mogao zaboraviti tog sveca sa slavonskim šeširom ispred đakovačke katedrale.

I na kraju zanimljivo je reći kako su 2006. u đakovačkoj katedrali postavljena dva zvona. Zvono Papa Ivan Pavao II. teži 3550 kg, i najveće je zvono katedrale. Na zvonu je reljefni Papin lik i latinskim jezikom ispisana posveta:

“Papa Ivan Pavao II. Za izvanredni dar tako velika Pastira, spominjući se njegova apostolskoga pohoda 7. lipnja 2003., slijedeći pobožne nakane pokojnoga biskupa Ćirila Kosa, zahvalno posvećuju pastiri i vjernici Đakovačke i Srijemske biskupije.”

Zvono Bl. Alojzije Stepinac teži 380 kg, a na njemu su ispisane slijedeće riječi posvete:

“Blaženomu Alojziju Stepincu, nadbiskupu i metropolitu. Moćnom zagovoru tvoga svetog mučeništva i vjerne ljubavi prema Bogu, Crkvi i narodu, moleći mir i blagoslov Domovini našoj Hrvatskoj i svemu svijetu, pobožno posvećuju pastiri i vjernici Đakovačke i Srijemske biskupije.”