Budi dio naše mreže

Sredstva društvenih komunikacija mjesto dijaloga Crkve i svijeta

Jesu li mediji mjesto susreta Crkve i svijeta? - bila je tema emisije Argumenti Hrvatskoga katoličkog radija u kojoj su 28. siječnja sudjelovali pročelnik Odjela za komunikologiju na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Jerko Valković, predstojnik Odsjeka za komunikologiju na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te predsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu i voditelj krovnog projekta „Djeca medija“ prof. dr. sc. Danijel Labaš kao i autor knjige „Evangelizacija u digitalnom dobu – Crkva, mediji i odnosi s javnošću“ doktor informacijsko-komunikacijskih znanosti i odnosa s javnošću i župnik na Kočerinu hercegovački franjevac dr. sc. fra Mario Knezović. Emisiju je uredila i vodila Diana Tikvić.

/ Svjetlana Đuran

Za djelovanje Crkve važno je prepoznati što sve mediji nude, shvatiti njihovu logiku i način razmišljanja, istaknuo je dr. Valković. Podsjetio je kako Pape od Drugog vatikanskog sabora ističu potrebu ulaska Crkve u virtualni svijet i komunikaciju, ali i upozorio na razliku djelovanja medija i Crkve. „Mi smo u Crkvi naučeni razmišljati kroz stoljeća. Mediji, međutim, djeluju na sasvim drugačiji način i zahtijevaju žurnu reakciju. Mnoge osobe osjećaju se nedostatnim za istup zbog tog argumenta”, rekao je ističući također i potrebu formiranja osoba za razvoj kulture dijaloga. „Na Hrvatskome katoličkom sveučilištu pokrenuli smo prije pet godina Odjel za komunikologiju u želji da odgojimo ljude koji će zalaziti u crkveni i društveni prostor i razvijati kulturu dijaloga… Demokratsko društvo, pluralno društvo u kojem se suočavaju različita mišljenja imaju potrebu za dijalogom. Potrebna je razmjena argumenata. Voljeli bi da se preko studenata razvija kultura dijaloga, da se razvija javno mnijenje”.

Pročelnik Odjela za komunikologiju na Hrvatskom katoličkom sveučilištu istaknuo je, uz ostalo, da Crkva mora biti u korak s vremenom ostajući pritom vjerna svojem poslanju. Primijetio je da se tu otvara područje manipulacije lažnim vijestima koje postaje, na žalost, popularno. „Tu vidim veliku odgovornost novinara, i zapravo čitavog medijskog djelovanja. Čini mi se da se tu postavlja pitanje želimo li se nekome približiti kako bi dobili pristaše, ili s druge strane, što je puno zahtjevnije, želimo kroz naše novinarstvo i kroz naše medijsko djelovanje i informirati, i usmjeravati, i na neki način biti vjerni svome identitetu. Ono što je nama kao predstavnicima Crkve važno, a tu je dotaknuto i vjersko novinarstvo, znamo koje je naše poslanje. Trebala bi se prepoznati autentičnost vjerskog novinarstva. Ne bi smjeli prihvatiti ciljeve koji su, nažalost, očiti u nekim drugim medijima poput imati što veću slušanost, što veću gledanost, što veći broj lajkova, dok pitanje istine, informiranja, koliko god to izgledalo zastarjelo, i danas ima svoju težinu”.

Komentirajući otvorenost crkvene hijerarhije medijskom istupu dr. Labaš je iznio svoj dojam kako mu se čini da možda biskupi više očekuju od vjernika laika da se neke vrednote jače zastupaju u javnosti. „No, ne vidi se tko bi bila ta osoba koja će govoriti o vjerskim temama. Svjetovni mediji ne mogu doći do osobe koja bi mogla komentirati neke teme. Kada je riječ o službenoj Crkvi onda se može doći do predstojnika ureda, ali mi nemamo referentne točke”, rekao je dr. Labaš te se osvrnuo na mit da svećenik ili laik s teološkim znanjem ne smije iznositi svoj stav. „Smije se iznijeti osobni stav, ali ne nastupati kao službeni predstavnik Crkve. Vjernike i svećenike trebalo bi potaknuti da govore, da daju svoj subjektivni dojam”.

Predstojnik Odsjeka za komunikologiju na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te predsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu i voditelj krovnog projekta „Djeca medija“ ukazao je i na to da smo svi suodgovorni za medije. „Svi imaju mogućnost kreirati medijski sadržaj. Promjena epohe donijela je velike dobitke za nas kao publiku. Interaktivnost medija omogućila je sudjelovanje u mnogim komunikacijskim procesima koji su u tijeku, tako da danas ne govorimo o proizvođačima i korisnicima nego smo postali i proizvođači i korisnici… Više se nitko ne može izvlačiti na priču da su mediji loši, a javnost dobra nego smo svi suodgovorni za medije. Potrebni su dobri profesionalci koji će voditi medijski svijet. Potrebno je da budemo aktivni i da sve više sudjelujemo”.

Suvremena gibanja u eri medija bili su poticaj dr. Knezoviću da napiše knjigu „Evangelizacija u digitalnom dobu – Crkva, mediji i odnosi s javnošću“. Knjiga obrađuje i analizira ulogu komunikacijskih kanala u djelovanju Katoličke crkve općenito. Donosi i dokumente koji govore o sudjelovanju Crkve u Hrvata u medijima. Po prvi put je istražena medijska prisutnost župa u javnosti, te aktivnosti pastoralnih djelatnika (svećenika) i institucija Crkve na medijskome polju. Knjigom je Bosna i Hercegovina postala prva zemlja na svijetu koja je na ovakav način obradila odnos medija, osobito digitalnih, i Katoličke crkve u jednoj zemlji.

Autor knjige istaknuo je kako mediji omogućuju svećenicima da stignu do slušatelja, do kojih ne mogu doći tradicionalnim načinom propovijedanja, i da ih potaknu na istraživanje. Komentirajući određeni otklon koji je prisutan po pitanju nastupa u medijima, rekao je kako svećenici imaju različite razloge poput straha od javnosti, nemogućnost nošenja s kritikom i sl., kao i to da svjetovni mediji traže osobu koja će biti blizu njihove teze. Svatko bi se trebao, kako je istaknuo, pripremiti na kraći nastup od 2-3 minute, ali bi se za to trebao prethodno informirati kako bi se uputila jasna poruka.

„Bolje je ne slati poruke ako one nisu jasne. Danas ljudi nemaju vremena ponekad i zaključivati pa im mi, na žalost, moramo ponuditi i rješenja… Mi moramo reći što je poruka Crkve. Ne možemo je razvodnjavati kako bi se prilagodila današnjem vremenu. Kao voditelj nekih radijskih emisija najviše reakcija dobivao kada sam imao ljude koji su bili jasni i odrješiti”, rekao je dr. Knezović. Zaključno je naglasio da se putem katoličkih medija, osobito digitalnih, nude nevjerojatne mogućnosti. Praćenost je veća nego to agencije pokazuju, stoga je potrebno nastaviti kvalitetno raditi i nuditi govorne sadržaje koji će ljudima kreirati misli i ne držati ljude na površnom.

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja