Budi dio naše mreže

SJEĆANJE NA P. TENŠEKA Poticao je na pouzdanje u Boga u vremenu poljuljanih vrijednosti

Na današnji dan prije trinaest godina napustio nas je veliki hrvatski kapucin, teolog i profesor fra Tomislav Zdenko Tenšek.

/ Hrvoje Josip Bišćan

Neočekivana je bila vijest koja je tog 31. kolovoza 2007. pristigla iz kapucinskog samostana u zagrebačkoj Dubravi. “Preminuo je p. Tenšek!” Članovima obitelji, subraći kapucinima, brojnim župljanima, studentima kojima je predavao brojne teološke predmete, njegovim kolegama na zagrebačkom KBF-u, članovima Senata Sveučilišta u Zagrebu te crkvenoj i društvenoj javnosti bilo je jasno da se Bogu Ocu preselio franjevac kapucin koji bi, kamogod bi dolazio, donosio obilje duha, radosti i vedrine.

Životopis p. Tenšeka

Tomislav Zdenko Tenšek rođen je 1. listopada 1943. u Zadravcu u Hrvatskom Zagorju, kao šesto od osmero djece u obitelji Stjepana i Amalije. Prvih pet razreda osnovne škole pohađao je u Orehovici, a nastavio i dovršio u Sesvetama. Školu u Sesvetama pohađao je iz Zagreba, kamo je godine 1955. došao kao sjemeništarac u kapucinski samostan u Dubravi. Kapucinski habit obukao je u Vipavskom Križu u Sloveniji 1960., privremene zavjete položio 1961., a doživotne 1967. u Zagrebu. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1969. u Zagrebu.

Fra Tomislav Zdenko Tenšek / Facebook

Teološke je studije pohađao i dovršio na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu od 1963. do 1969. Potom odlazi u Strasbourg na poslijediplomski studij gdje 1971. postiže licencijat teologije iz specijalizacije ekumenizma na temu “Srpska pravoslavna Crkva između zapadnjaštva i slavofilizma”. Na rimskoj Gregoriani je 1981. doktorirao iz područja otačke duhovnosti, obranivši rad na temu “Asketizam na koncilu u Gangri. Eustatije Sebastijski u sirijskom asketskom ambijentu Male Azije u IV. stoljeću”.

Po povratku u Zagreb najprije je u dva mandata bio vrlo angažirani provincijal svoje Kapucinske provincije, a ubrzo je počeo predavati na Institutu za teološku kulturu laika pri zagrebačkom KBF-u, a potom i na Katedri povijesti kršćanske literature i kršćanskog nauka samoga Fakulteta. Godine 1998. imenovan je pročelnikom te katedre. Najduže je bio predstojnik Instituta za teološku kulturu laika, od godine 1992. pa sve do 2005., kada je izabran za dekana Fakulteta. Drugi mu je mandat za službu dekana potvrđen tek nekoliko mjeseci prije smrti. Subraća svjedoče da je, vrlo slično kao njegov stariji subrat fra Tomislav Janko Šagi-Bunić, toga jutra samo naklonio glavu na radni stol i mirno predao duh.

Omiljen među studentima, profesorima, svećenicima i osobama posvećenog života

Tomislav Zdenko Tenšek bio je doista skroman i jednostavan kapucin, ali vrlo angažiran kao pastoralni i znanstveni djelatnik, istodobno zahtjevan i strpljiv, radišan i odgovoran. Teško je pronalazio riječi kojima bi uskratio neku uslugu kad bi ga netko za nešto molio. Nikad se nije žalio da je umoran, a i kad bi bio, vješto bi to skrivao.

Svojim djelovanjem otkrivao je i pokazivao duboku istinu o čovjekovu životu kao neprestanom rastu u istini, mudrosti i spoznaji. Služenje Bogu i braći ljudima shvaćao je kao neprocjenjiv dar, a ne kao zaslugu ili vlastitu vrijednost.

Prof. Tenšek sa studentima / veritas.hr

Udarce i darove života primao je s jednakom zahvalnošću. Često se dobivao dojam da su mu vlastita bol i patnja bile manje važnima od zajedničkog dobra. Kao profesor odlikovao se osobitim pristupom prema svakome studentu i gradivu koje je predavao. Bilo mu je neizmjerno stalo do toga da studenti razumiju, zavole i nauče predati ono što je on njima predao. Jednostavnim i otvorenim, no ne stoga i manje zahtjevnim i ozbiljnim pristupom, umio je na druge prenijeti svoj žar i ljubav prema teologiji.

Poruke sa sprovoda

“Ovaj raznobojni skup braće i sestara najrazličitijih profesija i usmjerenja pokazuje kako se fra Zdenko Tomislav Tenšek trudio u svom redovničkom i svećeničkom pozivu i svom profesorskom radu povezati vjeru i razum, kršćansko uvjerenje i znanstveni rad, pa i pokazati kako se to dvoje ne suprotstavlja jedno drugome nego međusobno nadopunjava i obogaćuje”, rekao je na Tenšekovom sprovodu tadašnji provincijal hrvatskih kapucina fra Ivica Petanjak.

“Ovih se dana kod nas govori i piše o dr. Tomislavu Zdenku Tenšeku kao istaknutom teologu, sveučilišnom profesoru, dekanu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, ali govori se o njemu i tihom molitvom zahvale u mnogim samostanima i drugim zajednicama u kojima je pokojnik vodio duhovne vježbe i obnove, potičući na veće pouzdanje u Boga i što snažnije zajedništvo u današnjem vremenu poljuljanih vrijednosti. Uvijek strpljiv, suosjećao je s potrebama pastorala, dolazeći rado u pomoć braći svećenicima u župnim zajednicama. Često je pohađao bolesnike, dijeleći s drugima i radost i bol”, rekao je kardinal Bozanić. Dodao je kako se dr. Tenšeka s osobitom zahvalnošću spominju i brojni studenti KBF-a kojima je u jednostavnosti srca povezanog s intelektualnim poštenjem duha, prenosio duboke teološke sadržaje.

“Želim naglasiti da je o. Zdenko bio jednostavan čovjek, kršćanin i svećenik. Ali u toj svojoj jednostavnosti bio je velik. Iz njegove je osobe zračilo evanđeosko obilježje malenosti i poniznosti. Susretljiv, strpljiv i uvijek raspoloživ za druge, mnogima je omilio. Takvoga ćemo ga pamtiti i čuvati uspomenu na nj u svojim molitvama”, zaključio je kardinal Bozanić u svojoj propovijedi.

Suradnik i Hrvatskoga katoličkog radija

Recimo na kraju da je p. Tenšek više godina, od samoga početka, surađivao i s Hrvatskim katoličkim radijem, posebno u emisijama Sutra je dan Gospodnji, Riječ za tebe i U svjetlu Božje riječi.

Fra Tomislav Zdenko Tenšek / Facebook

Hvala mu na svakom od tih gostovanja, svakoj rečenici koju je srcem iščitavao iz otačkog blaga Crkve te osmijehu koji je bio zarazan na najbolji mogući način.

Obratite nam se

Ukoliko imate prijedlog za vijest, pošaljite nam na info@hkm.hr

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja