Na Veliki četvrtak u mnogim dalmatinskim crkvama pred oltar su izašle žudije koji će čuvati Kristov grob sve do Uskrsa i Isusovog uskrsnuća. Tada će od straha pasti na zemlju i pobjeći iz crkve. Ovaj tradicionalni običaj raširen je po cijeloj Dalmaciji od kraja 19. stoljeća. Žudije su čuvari Kristovog groba postavljenog za tu prigodu u crkvi. Sama riječ žudija je grčko-romanskog podrijetla i znači židov. U nekim se župama zovu grobari ili rondari, ali svima je zajedničko da su odjeveni u stilizirane odore rimskih vojnika, ponegdje u odore mornara ili u narodne nošnje. S vremenom, svaka je župa iznjedrila svoje običaje, a o specifičnostima običaja iz Vodica govori nekadašnji žudija Šime Strikoman:

Šime Strikoman / Foto: Facebook

„Ovaj pobožni običaj, koji je  u naše krajeve najvjerojatnije stigao iz talijanskog Loretta, u Vodicama postoji više od 100 godina. Na Veliki četvrtak žudije dođu u crkvu obučeni u odijela, oni su u stvari apostoli.  Kod nas je običaj da im svećenik pere noge i tek nakon toga se presvuku u odore rimskih vojnika. Taj je običaj opstao u još  40-ak mjesta u Dalmaciji iako se nakon 2. Vatikanskog sabora ta tradicija nastojala prekinuti pa je s velikog oltara uprizorenje pomaknuto na sporedni”, istaknuo je Strikoman.

Šime Strikoman je od djetinjstva fasciniran ovim običajem. Kaže da je jedva čekao kad će doći dani Velikog tjedna jer su se tih dana kao djeca igrali žudija: “Tada je u Vodicama bilo jako puno djece pa su postojale grupe. Svaka ulica je imala žudijsku grupu i gdje god su postojale stepenice tu se padalo. Kako sam ja već tada bio sklon organizacijama, na terasi naše stare kuće napravili smo i Božji grob. Došao nas jednom posjetiti svećenik sa časnim sestrama. Kasnije sam bio i pravi žudija“.

Skupinu žudija čini 12 stražara predvođenih zapovjednikom. U Vodicama se on zove buzdobaj što je lokalni naziv za buzdovan. Ime je dobio po oružju koje nosi i koje mu služi za izdavanje komandi ostalim čuvarima. Lik sulice je specifičan posebno za Vodičke žudije. Prema Bibliji, to je bio vojnik koji je kopljem (sulicom) probio Isusov bok dok je već bio izdahnuo na križu. Žudije se na straži pred Kristovim grobom izmjenjuju svakih 15 minuta,  s petka na subotu probdjet će cijelu noć u crkvi, a vrhunac uprizorenja događa se na Veliku subotu.

Festival žudija / Foto: Facebook

“Na samom početku mise kad svećenik otpjeva “Slava Bogu na visini” žudije se uplaše, svi popadaju i pobjegnu iz crkve. Tada se pale svjetla i otvori se grob u kojem se nalaze djeca obučena u anđele najavljujući Isusovo uskrsnuće. To se malo kazališno izvede i to je ta kulminacija kojom sve završava”, kaže Strikoman.

Želeći očuvati ovu tradiciju vodičke žudije od 2001. godine organiziraju druženje žudijskih skupina iz cijele Dalmacije. Prvih šest smotri održano je u Vodicama, a od 2006.godine Festival se održava svake godine u drugoj župi. Unaprijed su određena mjesta festivala sve do 2054. godine pa je vrlo vjerojatno istina ono što Strikoman u šali kaže : “Teže je dobiti Festival žudija nego Olimpijadu!” 

20. jubilarni festival održat će se iduće godine na Markovom trgu u Zagrebu, a ovogodišnji u Oklaju kraj Drniša. Sudjelovat će 43 skupine žudija iz isto toliko župa iz Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine,  koji će održati smotru i uz zvučnu kulisu prikazati čuvanje i bježanje s Kristovog groba. “Oni imaju samo dvije minute za prikazati jednu smjenu straže i padanje, pa to bude jako zanimljivo i smiješno”, napominje Strikoman.

Uz sliku i zvuk ove godine prvi put na festivalu bit će zastupljena i mirisna komponenta, otkriva Strikoman:

“Četiri žene, koje će u rukama imati mirisne posude, proći će kroz gledalište simbolično prikazujući Isusovo uskrsnuće. Bit će uređen i Uskrsni vrt sa svim biljkama iz prominskog kraja.”

Festival žudija održat će se u Oklaju (Promina) na Uskrsni ponedjeljak 22. travnja. Sve počinje svetom misom u 9,45 u crkvi sv. Mihaela arkanđela nakon čega je planirano snimanje Milenijske fotografije u čast Prominke majke Klare Žižić.  Cilj festivala je da prikaže uskrsne običaje čuvara Kristova groba čime se doprinosi očuvanju vjere, tradicije ali i kulturne i turističke promidžbe hrvatske pasionske baštine. Svake godine se priključuju nove župe koje njeguju ovaj običaj te se ove godine na festivalu očekuje sudjelovanje preko tisuću žudija.