"Ljudska prava nisu izum Ujedinjenih naroda ni kasnijih deklaracija, već su duboko utkana u kršćanstvo, odnosno u judeokršćansku tradiciju i baštinu. Svjetovna ideja ljudskih prava unaprijed je dana upravo kršćanstvom", rekla je za Hrvatsku katoličku mrežu Ružica Pšihistal, predsjednica Udruge katoličkih intelektualaca koja u zajedništvu s Institutom za novu evangelizaciju „Sveti Ivan Pavao II.“ organizira Adventski susret u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava.
Institut za novu evangelizaciju „Sveti Ivan Pavao II.“ i Udruga katoličkih intelektualaca organiziraju u utorak 10. prosinca u pastoralnim prostorima pri Vikarijatu Osijek drugi Adventski susret u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava. Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. prosinca s obzirom da je Opća deklaracija o ljudskim pravima usvojena i proglašena na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 10. prosinca 1948.
Na ovom susretu predviđena su dva izlaganja i prigodan glazbeni program. Prvo izlaganje na temu “Vukovar i ljudska prava” održat će prof. dr. Stjepan Radić s KBF-a Đakovo, a braća Domagoj i Krešimir Jakumetović, rođeni Vukovarci koji su preživjeli vukovarsku kalvariju, predstavit će zbirku pjesama “Vukovarska čežnja”.
Ideja o ljudskim pravima duboko je upisana u srce Knjige Postanka, a poštivanje ljudskih prava zapravo je poštivanje Božje volje.
Predsjednica Udruge Pšihistal je navela kako su ovim susretom katolički intelektualci htjeli podsjetiti na povijesne temelje ideje o deklarativnim ljudskim pravima te da je svjetovna ideja o pravima čovjeka unaprijed dana kršćanstvom. O ljudskim pravima i oni koji nisu kršćani trebali bi razmišljati iz perspektive da je ta ideja nastala iz kršćanstva, navodi Pšihistal, s obzirom da to jest jedan civilizacijski doseg izrastao iz kršćanskog nauka.
“Iako su ljudska prava nešto što se danas često veže uz sekularnu i svjetovnu sferu, ipak smatramo da je važno podsjetiti kako su ljudska prava duboko povezana s kršćanstvom i Katoličkom Crkvom te predstavljena katoličkim naukom”, rekla je Pšihistal te dodala: “Mi Crkvu danas možemo promatrati kao najustrajniju i najradikalniju zagovornicu ljudskih prava. Antropološka dimenzija u Svetom Pismu prikazuje čovjeka na temelju sličnosti s Bogom te je ideja ljudskih prava duboko upisana i u srce Knjige Postanka, a poštivanje ljudskih prava zapravo je poštivanje Božje volje.”
U otvorenosti prema svim misaonim, znanstvenim i kulturnim nastojanjima u službi čovjeka, Udruga nastoji pridonijeti ukorjenjivanju kršćanske vjere i kršćanskih vrednota u suvremenu kulturu, a djeluje pod pokroviteljstvom Đakovačko-osječke nadbiskupije. Zaštitnik Udruge je sv. Augustin koji je, na određen način, bio intelektualac svoga vremena.
“On je povezao razum i vjeru, a postizanje ravnoteže između razuma i vjere nam se čini izrazito važnim u našem djelovanju. Bio je veliki vjerski i intelektualni uzor. Osnivač je brojnih znanstvenih disciplina, ostavio je svoj trag u intelektualnom smislu, a istovremeno je rastao i u vjeri. Zbog svoje prošlosti posebno je blizak modernom čovjeku koji se osjeća izgubljenim. Zahvaćeni smo velikim neredom na svim razinama, pa tako i na vjerskom području, a sv. Augustin unosi bistrinu i čistoću“, rekla je Pšihistal za HKM još u kolovozu.
Udruga katoličkih intelektualaca osnovana je u Osijeku 2006. s ciljem evangelizacije kulturom, čuvanja, promicanja i razvitka kršćanskoga vjerskoga i kulturnoga identiteta, kršćanske etike i katoličkog nauka u hrvatskome društvu. Udruga djeluje na području duhovnosti, kulture, umjetnosti, znanosti, crkvenoga i javnoga života.
Pšihistal je navela da Udruga broji tridesetak aktivnih članova koji dolaze uglavnom iz sveučilišnih zajednica. “Kroz zajedničke sastanke jednom mjesečno jedni drugima pomažemo u izgrađivanju vjere, a onda to i javno svjedočimo kroz ovakve adventske ili korizmene susrete. Govoreći u najužem smislu, evangeliziramo kulturom te kroz kulturne sadržaje nastojimo privući ljude vjeri i Crkvi”, rekla je navodeći da je cilj privući ljude iz osječke akademske zajednice te se oni polagano sve više pridružuju.
“Uglavnom su to mlađi članovi koji nam se pridružuju. Velikom broju ljudi nedostaje hrabrosti i prepoznavanja da nisu sami u načinu razmišljanja. Možemo reći da ovakve udruge nisu nešto popularno te ljudi misle da ako razmišljaju protiv struje da ne bi to trebali izgovoriti na glas. Upravo zato su važni naši susreti koji su i medijski popraćeni tako da ljudi vide da nisu sami, da se prepoznaju i da onda na taj način pomažemo jedni drugima”, zaključila je Pšihistal.