Na današnji dan prije točno 500 godina stari su Dubrovčani potvrdili i osnažili svoje štovanje sv. Josipa.
Ove se godine navršava 500. obljetnica da je Dubrovačka Republika, upravo na blagdan sv. Josipa 19. ožujka 1521., izabrala ovoga sveca za jednoga od zaštitnika Republike. Pa iako je ta odluka s vremenom pomalo pala u zaborav, štovanje sv. Josipa bilo je u starom Dubrovniku ipak prisutno. U dubrovačkim se crkvama i crkvenim zbirkama čuva više djela koja prikazuju različite scene iz života sv. Josipa (bijeg u Egipat, zaruke Blažene Djevice Marije, procvali štap sv. Josipa, Sveta obitelj, smrt sv. Josipa) i to u rasponu od pučkog slikarstva do antologijskih slikarskih djela; radovi su to domaćih, ali ponajviše stranih, većinom talijanskih slikara (Savoldo, De Bellis, Litterini).
Državni je ceremonijal predviđao da na taj dan dubrovački knez odlazi u katedralu Gospe Velike na svečanu misu. Izvorna odluka, donesena 19. ožujka 1521. godine, napisana je na latinskom jeziku te se zove “Acta Consilii Rogatorum, vol. 36.” i čuva se u Državni arhiv u Dubrovniku.
Fotografija izvorne odluke od 19. ožujka 1521. godine na latinskom jeziku; Acta Consilii Rogatorum, vol. 36., Državni arhiv u Dubrovniku