Također, postoje i specijalizirane društvene mreže kao što je LinkedIn koja služi za poslovno umrežavanje. Primjerice Instagram je zabavna mreža na kojoj se dijele fotografije i videi.

Prema riječima Mie Biberović, izvršne urednice i partnerice u Netokraciji, vodećem nezavisnom regionalnom magazinu posvećenom internetu, digitalnom poslovanju, marketingu i kulturi, najpopularnije društvene mreže u Hrvatskoj su Facebook pa Instagram.

“Twitter je sve manje popularan, ali i dalje ima svoje korisnike. YouTube je također popularan. On je više platforma za objavljivanje i gledanja videa nego društvena mreža”, istaknula je Biberović nedavno gostujući u HKR-ovoj emisiji “Medijski putokaz”.

Kako je rekla naša sugovornica, društvene mreže su u potpunosti promijenile naše navike.

Mia Biberović / Foto: Fb

“Budući da dolazim iz medijskog svijeta, govorit ću o svom iskustvu. Nekad smo pretraživali portale, a danas pretražujemo društvene mreže i pratimo što se tamo događa. Ta je pojava dovela od toga su korisnici komforniji jer konzumiraju sadržaj koji im je dostavljen, a ne traže ga više aktivno. Korisnici društvenih medija stoga pogledaju brzinski naslove, ne gledaju tko je izvor tih vijesti jer ljudi automatski vjeruju internetu. Zbog toga je došlo do toga da se lakše ‘proguraju’ neke lažne vijesti. Upravo zbog takve publike dolazi do širenja dezinformacija, a to ima posljedica za našu stvarnost jer na temelju danih informacija činimo izbore”, objasnila je Mia Biberović.

Kao i svaki alat i društvene mreže mogu se korisititi i dobro i loše.

“Nakon deset godina što internetom vladaju društvene mreže uočavamo i negativne posljedice kao primjerice širenje dezinformacija ili nagovaranje na davanje osobnih podataka poput bankovnih računa zbog financijske prevare, to je sve što se događa i u stvarnom životu. Kao što vam netko može online provaliti u bankovni račun, tako može provaliti i u stan ili automobil te na taj način narušiti vaš privatan prostor. Teško je odvajati internet od stvarnog života jer je on mnogima postao sastavni dio života”, istaknula je naša sugovornica.

No, razne opasnosti postoje na internetu, a kojih nismo svjesni. Posebice mogu na neke opasnosti “nasjesti” starije generacije kojima je tehnologija naglo ušla u život.

“Teško je u potpunosti zaštititi se od svega jer iako zaključate svoj profil u njega može ući netko putem e-maila ili će uzeti vašu fotografiju ili neki podatak s profila koji može zlorabiti. Međutim, unaprijed se možete zaštititi tako da označavate na svom profilu što je kome vidljivo. Ja sam zagovornik onoga što nije za širu javnost nemojte ni objavljivati na internetu. Nemojte objavljivati fotografije svoje djece kao ni unuka. Te fotografije mogu se zlorabiti za primjerice krađu identiteta ili neke druge svrhe. Bolje je fotografije slati putem ‘chat’ servisa kao što su ‘viber’ ili ‘whatsapp’.

Važno je također nikome odavati svoje lozinke drugima. Nikad ne treba postavljati jednostavne lozinke te ih treba redovito mijenjati”, savjetovala je Mia Biberović.

Naša IT stručnjakinja objasnila je kako korisnici interneta trebaju biti svjesni činjenice da što god se objavi na društvenim mrežama ili klikne na internetu to znači da netko to prati.

“Ono što mi ‘lajkamo’ ili klikamo najviše se koristi u oglašivačke svrhe. Brendove najviše zanimaju naše navike i ono što nas zanima. Potom nam plasiraju reklame koje bi nas mogle zanimati. Nekima je to odlično, a nekima nije”, poručila je Biberović.

Ono što je ključno je, prema mišljenju Mije Biberović, pažljivo s objavljivanjem podataka ili fotografija na društvenim mrežama i internetu.