Predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu dr. Vlasta Vučevac istaknula je da je dobar oblik palijativne skrbi i raznolik model koji mogu pružiti te je prihvatljiv i provodljiv.  Međutim, palijativna skrb se ne razvija jednako u svim dijelovima Hrvatske.

„To je šteta i velika nelagoda za naše bolesnike jer imamo dijelove Hrvatske gdje imamo izvrsno organiziranu palijativnu skrb i da se u lokalnim zajednicama to prepoznaje kao nešto jako dobro i potrebito u društvu. Također, imamo dijelove županija koje su na putu razvoja, pokušavaju što više senzibilizirati javnosti i sve ustanove na svom području“, ispričala je Vučevac.

Imamo dijelove županija koje su na putu razvoja i pokušavaju što više senzibilizirati javnosti

Postoje županije, koje djeluju kao da su još na „početku“, iako su u zakonu od 2018. godine, a jedan ozbiljniji pristup tome unutar zakonskih okvira prisutan je od 1. srpnja 2013. kada je Hrvatska ušla u Europsku uniju. „To je za nas u palijativi bila ozbiljna prekretnica.“

Problemi u pružanju skrbi bolesnicima

Pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo i glavna sestra KBC-a Zagreb Ana Ljubas naglasila je da u akutnim bolnicama imaju probleme u pružanju najkvalitetnije palijativne skrbi bolesnicima.

Sestre rade vrlo zahtjevno, vrlo teško i vrlo naporno

„Sad zamislite u bolnici imate u sobi jednog palijativnog bolesnika, a imate i mladog kojem trebate raditi različite dijagnostičke pretrage jer ga se priprema za operaciju. Imate manjak zdravstvenog osoblja. Neki dan sam svjedočila tome da je u bolnici palijativni bolesnik u trokrevetnoj sobi. Mi ne možemo diktirati da li ćemo primiti muškog ili ženskog pacijenta.

Palijativna skrb/Domink Lange/Unsplash

U ženskoj sobi primljen je muški pacijent, ali moramo osigurati privatnost i jednima i drugima. Onda se stavi bijeli paravan između pacijenta i onda imate pacijenta u bolnici koji s jedne strane ima bijeli zid, a s druge bijelo platno. Sestre rade vrlo zahtjevno, vrlo teško i vrlo naporno.“

Medicinske sestre i drugi zdravstveni djelatnici nisu samo po profesiji, nego su po pozivu medicinske sestre koje imaju posebne osobine.

Ne samo u Hrvatskoj, već je globalno manjak medicinskih sestara

„Jedna od njih je empatija koja je od najljepših ljudskih osobina koja će sačuvati dobro, a možda i opstojnost ove civilizacije, puno ljubavi, puno pažnje i puno empatije. Svakom bolesniku, a posebno teškom bolesniku je manje važno jeste li mu pola sata zaboravili donijeti lijek ako ste mu iskazali i neverbalno i verbalno empatiju, podršku, razumijevanje i ljubav.“

To sestre rade, ali Ljubas ponavlja, ne samo u našoj domovini nego globalno – manjak je sestara.

Volonteri uz bolesnike

Ipak, postoje udruge koje svakodnevno pomažu bolesnicima i njihovim obiteljima u najtežim trenutcima. Jedna takva je i udruga  „La Verna“ čija je predsjednica Blaženka Eror Matić navela u čemu sve volonter može pomoći.

Ako želi moliti – molit će s njim, ako se hoće prošetati, otići na kavu – otići će s njim

„Volonter sjedi uz bolesnika, drži ga za ruku. Ako može razgovarati – razgovara s njim, ako želi da mu se nešto čita – pročitat će, ako želi šutjeti i ne može govoriti – volonter će šutjeti,  ako želi moliti – molit će s njim, ako se hoće prošetati, otići na kavu – otići će s njim na kavu ili na koncert ili u dućan, možda skuhati čaj ili kavu.

U posljednjoj kampanji koju smo imali rekli smo da smo mi poput dobrih susjeda. Volonter je tu kao da imate dobrog susjede koji će vam svako malo pokucati na vrata i pitati što trebaš, evo me tu sam.“

Argumenti / Foto: HKM