U povodu tridesete obljetnice Bljeska, vojno-redarstvene akcije Hrvatske vojske i specijalne policije Republike Hrvatske, u emisiji Snježane Kirinić Grubić gostovali su umirovljeni general Željko Sačić, branitelji Zoran Maras i Josip Penov, mirovni pregovarač Vesna Škare Ožbolt i povjesničar Borna Marinić.

Vesna Škare Ožbolt je 1994. godine uz Hrvoja Šarinića bila jedan od pregovarača za otvaranje ceste Zagreb-Lipovac.

“Pregovarala sam s Ujedinjenim narodima i pobunjenim Srbima. Uz otvaranje ceste Zagreb-Lipovac, željeli smo mirnim putem vratiti i okupirana područja”, rekla je Škare Ožbolt.

Autocestu su i nakon potpisivanja sporazuma u nekoliko navrata blokirali pobunjeni Srbi. Najveći pritisak Srba dolazio je s područja zapadne Slavonije. Škare Ožbolt je naglasila kako četnici nisu htjeli dopustiti da se reintegracija provede na miran način.

“Mi smo u to vrijeme odlučili pripremiti vojnu operaciju, budući da drugačije nije išlo. Dogovorili smo se da ćemo sve koje trebamo, informirati u tri sata ujutro. Sjećam se da smo Šarinić i ja ostali u uredu cijelu noć zbog straha da ćemo slučajno zaspati.”

Dva-tri dana prije same akcije ubijeno je petero naših ljudi, a devet je ranjeno

Pakračko ratište / Foto: Toni Hnojčik

Željko Sačić bio je tadašnji ratni načelnik Stožera specijalne policije. Na zapovijed generala Janka Bobetka, pripadnici specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova dobili su zadatak presjeći okupirano područje zapadne Slavonije. Time bi na dva dijela bile podijeljene i snage okupatora.

“To smo Bogu hvala izvršili iznimno učinkovito. Angažirali smo dvije jurišne brigade – više od 2000 ljudi s ogromnim iskustvom koje je stečeno od 1991. godine. Pripadnici snaga specijalne policije aktivno su sudjelovali na svim ratištima u RH. Bili smo dobro pripremljeni za konačno oslobađanje svoje domovine Hrvatske. Na području zapadne Slavonije po zapovijedi generala Markača, naši su momci barem godinu dana do Bljeska imali izvidničke akcije. Zahvaljujući tom naporu naših heroja, mi smo znali gotovo sve borbene položaje neprijateljske vojne sile”, prisjetio se Sačić.

Naglasio je da je plan razrađen još u studenom 1994. godine u slučaju da mirovni pregovori ne budu išli planiranim putem. Umirovljeni general dao je i kontekst odluci da se akcija provede 1. svibnja 1995. godine.

Bogu hvala, uz neviđenu motivaciju i ljubav prema domovini, zahvaljujući svim sudionicima te operacije, mi smo uspjeli

“Zbog niza vrlo nepovoljnih okolnosti, blokada i agresije na slobodni dio autoputa između Lipovljana i Nove Gradiške, dva-tri dana prije same akcije ubijeno je petero naših ljudi, a devet je ranjeno. Rezultat je to ekstremističkih četničkih okupatorskih snaga koje su vršile odmazdu nasumično na civile koji su putovali dijelom autoputa koji je bio pod zaštitom UN-a kao slobodni prolaz. Nakon toga se vidjelo da se mirnim putem ne može postići reintegracija te je aktiviran plan kojim se provela vojna akcija i oslobađanje zapadne Slavonije”, posvjedočio je.

Naš gost kazao je da u ovoj akciji nije bilo faktora iznenađenja jer su iz UNPROFOR-a u četiri sata ujutro o akciji obavijestili neprijateljsku vojsku i njihovo političko vodstvo.

“Američka administracije bila je sumnjičava prema nama do zadnjega – možemo li mi osloboditi svoj teritorij naspram tadašnje treće vojne sile u Europi. Oni su imali jače naoružanje i veći broj vojnika. Međunarodna zajednica bila je skeptična i pitala se možemo li motivacijom nadoknaditi velike hendikepe koje smo trpili. Bogu hvala, uz neviđenu motivaciju i ljubav prema domovini, zahvaljujući svim sudionicima te operacije, mi smo uspjeli”, istaknuo je Sačić.

Pakračko ratište / Foto: Toni Hnojčik

Mi branitelji, dali smo sve što smo mogli, živote i zdravlje, za dobrobit Hrvatske i bolju budućnost onih koji će tu zasnivati obitelji

U akciji Bljesak sudjelovalo je oko 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. U manje od trideset dva sata hrvatske postrojbe oslobodile su 500 četvornih kilometara okupiranog zapadno slavonskog područja te je uspostavljen nadzor nad autocestom i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji. Umirovljeni general Željko Sačić prisjetio se tijeka akcije.

“Kad je akcija krenula, neprijatelja smo našli tamo gdje ga nismo očekivali. Postavljeno je nekoliko zasjeda. U par sati imali smo četiri mrtve osobe i dvadesetak ranjenih. Dvadeset minuta nakon 5 sati ujutro smo krenuli, a prve postrojbe su već u 16.30 sati bile na 200 metara od cilja. Oko 20 sati neprijatelju je stala žila kucavica, a njihovoj koloni, njihovim civilima dali smo do znanja da smo tu. Stvorili smo uvjete da Hrvatska vojska sljedeći dan lakše prodrije do Okučana, a s druge strane odsjekli smo njihovu komunikaciju na dva dijela. Treći dan zarobili smo više od 1500 njihovih vojnika. To je izvršeno prema međunarodnim pravilima. Tu nije bilo nikakvih ekscesa. Oči Hrvata diljem svijeta bile su uprte u nas. Hrvati su molili za nas. Znali smo da je to naša jedina prilika i mogućnost. Ljudi su bili u stanju ginuti i podnositi žrtvu da vratimo u okrilje Hrvatske države ono što je oduvijek bilo naše. Mi branitelji, dali smo sve što smo mogli, živote i zdravlje, za dobrobit Hrvatske i bolju budućnost onih koji će tu zasnivati obitelji. “, rekao je Sačić i dodao da je tijekom operacije bio iznimno ponosan jer su se tijekom godina zbližili i postali jedna velika obitelj na čelu s generalom Mladenom Markačem.

Operacije Bljesak za naš radio prisjetio se i predsjednik Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata Republike Hrvatske, Zoran Maras. Rekao je da su njegova sjećanja dobra te ispunjena tugom i ponosom unatoč tome što rat kao takav nije nešto dobro.“Prilikom topničke pripreme minobacačka granata od 120mm pala je na dva metra od nas i nije eksplodirala. Da je eksplodirala ja danas ne bih pričao s vama. Hvala dragom Bogu da je to tako bilo. No mi smo bili spremni dati svoje živote da bismo imali slobodnu i modernu državu Hrvatsku”, kazao je Maras i naglasio da ljubavi za Domovinu uvijek ima pa tako i danas, 25. godina nakon akcije. Poručio je također da ljubavi treba još više, i pokazivati ju češće riječima, a ne samo djelima.

Konstantno se nešto radi i istražuje, ali sva nastojanja povjesničara ostaju u sjeni toga da mnogi koji su sudjelovali u pobuni i organizirali samu pobunu, nikada nisu procesuirani pred hrvatskim pravosuđem

Branitelj Josip Penov bio je pripadnik 81. gardijske bojne čiji je zadatak prije svega bio napraviti pripremu za vojnu operaciju Bljesak koja je započela 29 travnja. Prisjećajući se same akcije rekao je: “Bio je jedan lijep, prekrasan, sunčan i topao dan. Sve je obećavalo da bi sve trebalo proći u najboljem redu i da bismo trebali izvršiti svoju zadaću.” 81. gardijska bojna je krenula i ostvarila kontakt s neprijateljskim snagama vojske Republike Srpske Krajine. Tada je smrtno stradalo 5, a ranjen je 21 pripadnik 81. gardijske bojne.

U svim postrojbama koje su bile uključene u ovu operaciju sveukupno je smrtno stradao 51 borac, a ranjeno ih je 62. “Gubitci su bili značajni, ali uzmimo činjenicu da je oslobođeno preko 500 km² zapadne Slavonije”, rekao je i dodao kako je u ovom pothvatu uvelike doprinijela autocesta kojom je bilo omogućeno kretanje

Prisjetivši se svojih suboraca i atmosfere koja je među njima vladala rekao je: “Svi smo bili mladi. Vodio nas je elan; imali smo priliku napraviti veliku stvar.”

Nakon 30 godina, gledajući na sve što je proživio, Penov kaže: “Srce nam je puno svima – svim braniteljima koji su dali obolu u Domovinskom ratu koji je bio na visokoj razni poštujući međunarodna prava ratovanja i svega ostaloga. Naše srce je veliko – svoju zemlju smo oslobodili i ostavili djeci da uživaju u našoj prekrasnoj Domovini.”

Obilježavanje 23. obljetnice vojno-redarstvene operacije Bljesak i otkrivanje spomen-obiljezja Kristalne kocke vedrine / Foto: Ivica Galović / PIXSELL

Povjesničar Borna Marinić rekao je kako je operacija bljesak jedna od najistraženijih operacija Domovinskog rata. Ipak, kaže Marinić, svako malo, razgovarajući s braniteljima i svjedocima operacije Bljesak, ispliva neki novi detalj ili nova činjenica koja baca sasvim novo svjetlo na neke situacije.

Primjer takve situacije je strašan zločin koji se dogodio na cesti između Okučana i Stare Gradiške; jedinoj cesti koja je za pobunjene Srbe u zapadnoj Slavoniji bila cesta spasa. Dva tenka Republike Srpske Krajine pregazila su civile koji su čekali u koloni spasa na toj cesti. Razgovarajući sa svjedokom tog događaja u svom podcastu, Mijom Matokanovićem, zapovjednikom 2. bojne 121. domobranske pukovnije iz Nove Gradoške, saznao je kako a dva tenka nisu išla jedan iza drugoga, nego paralelno – kao da su namjerno htjela načiniti što veću štetu i to svome narodu.

“Operacija Bljesak je zaista dobro istražena, ali svatko tko je u njoj bio ima svoj pogled na nju i prostora i dalje ima”, zaključio je.